Izložba radova Ive Šebalja (1912. – 2002.), jednoga od najcjenjenijih hrvatskih slikara 20. stoljeća, naslovljena Štafelajni neumornik kako je umjetnik sebe jednom prilikom nazvao, otvara se u Gliptoteci HAZU, u subotu 20. rujna u 12 sati, a trajat će do 5. listopada 2014.

Iz velikoga opusa Ive Šebalja – a sam je autor ustvrdio da je ostvario više od 1 000 slika i oko 10 000 crteža – na izložbi će se moći razgledati odabir od 150 radova nastalih u rasponu od četrdesetih do zadnjih godina života koji izvrsno reprezentiraju Šebaljevu poetiku. Prevladavaju gvaševi, akvareli i tuševi na papiru.

Izložbu prati i istoimena monografija (u nakladi Vala kulture) s reprodukcijama svih izložaka te kompetentnim i znalačkim tekstom cijenjenog povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova koji, pored ostalog, kaže: Nesumnjivo, slikar Ivo Šebalj je zamjetno zaustavio suvremeno usmrćivanje slike. I ne samo to. On je revitalizirao njezinu moć i poticao njezinu volju za moći i stvaranjem svijeta. Uz to, ponovno je usadio osjećaj trajnosti slikarstvu u koje se uvelike počelo sumnjati. (…) I ova kolajna Šebaljeva djela u ravnoteži mjere i slobode zrcali ono najbolje u slikarevu opusu. I ovaj izbor relativizira kronologiju jer se do Šebalja dospijeva prvim i zadnjim, fizički malim i velikim radovima. Šimat Banov zaključuje: Taj čovjek živi kako diše, diše kako crta ili slika, slika kao da je život jedino takav i na takav način moguć. Nije to izdvojena romantičarska slika osamljenika ili  «prokletoga umjetnika» nego upravo suprotno: priča o harmoniji čovjeka sa svijetom na tihoj osnovici svakodnevnoga života – toga beskraja čudesnoga svijeta...

Osim Šebaljevih radova i citata njegovih razmišljanja, posjetitelje očekuje bista Ive Šebalja, majstorski rad Ivana Sabolića, kao i veoma zanimljivi foto-portreti umjetnika koje su snimili Marija Braut, Luka Mjeda te Mio Vesović.

Predgovor izložbi i likovni postav potpisuje Nikola Albaneže koji ističe: Monografski prikaz zbirke u kojoj su okupljeni radovi Ive Šebalja, nameće i potrebu njenoga predstavljanja javnosti. Kako to drukčije učiniti nego li – barem dok sama zbirka nije našla trajni smještaj dostupan svima zainteresiranima – izložbenom prezentacijom; dapače, nizom izložaba u raznim sredinama u Hrvatskoj, eventualno i u inozemstvu.

I ovim se izložbeno-publicističkim projektom (nakon Zagreba, izložba će obići i drugi gradove: Krapinu, Pulu, Vinkovce, Šibenik itd.) ostvaruje diseminacija umjetničke baštine našega tankoćutnog, a opet moćnog umjetnika, ostvaruje se u smislu širenja informacija o fascinantnom djelu čovjeka koji je svojim rođenjem, životom i djelovanjem u potpunosti zagrebački slikar.