Dr. sc. Smiljan Gluščević, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru, prvi je gost trećeg godišnjeg ciklusa susreta 'Večer u knjižari' u srijedu 1. listopada s početkom u 20,30 sati, u knjižari Verbum u Zadru.

 

Na susretu u Verbumu - o odnosu države prema kulturi i znanosti, omjeru uloženoga i ostvarenog, što sve pojedinac kao stručnjak daje sustavu i razvoju nacionalnog identiteta, a kako mu sustav 'vraća'; je li moguć spas i kakvom vidi budućnost hrvatske pomorske tradicije? Taj angažirani društveni djelatnik će govoriti komparativno i u odnosu na iskustva drugih zemalja, kao aktivni sudionik mnogih međunarodnih projekata. Član je nekoliko arheoloških društava u Hrvatskoj i svijetu, suradnik niza stručnjaka u domovini i inozemstvu.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru Gluščević je diplomirao arheologiju i povijest. U Arheološkom muzeju Zadar radi od 1979. g. i prvi je arheolog u Hrvatskoj zaposlen na radnom mjestu podvodnog arheologa. Naslovni je docent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru. Susret koji moderira Ines Grbić prigoda je upitati donedavnog ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru u kojim sada projektima razvija svoju iznimnu stručnost, nakon što mu Ministarstvo kulture RH nije potvrdilo drugi mandat za ravnatelja Arheološkog muzeja Zadar, na koji se prijavio uz podršku radnih kolega. To je znanstvenik i stručnjak koji u svom radu postavlja standarde i vrhunske kriterije, znalački komunicira arheološku građu sa širom javnosti i posjetiteljima zna atraktivno predstaviti muzejske sadržaje.

 

Što sve treba činiti da bi rezultati istraživanja po mnogočemu bili prvi? Naime, najzahtjevniji pothvat je bilo rukovođenje velikom međunarodnom ekipom u najvećoj podmorskoj istraživačkoj akciji na Jadranu kod Lošinja, gdje je 1999. g. izvađena statua Apoxyomena. Tehničkim inovacijama to je najsveobuhvatnije i zasada jedino takvo podmorsko istraživanje u Hrvatskoj. Kao podvodni arheolog sudjelovao je na mnogim istraživanjima lokaliteta duž Jadrana, od kojih veliki broj i sam vodi. Na istraživanju antičkog brodoloma kod Silbe prvi put u Hrvatskoj je primijenjeno snimanje digitalnim kamerama jednog podmorskog lokaliteta na Jadranu, što je bila osnova za izradu prve 3D slike nekog našeg podmorskog lokaliteta. Isto se primjenjuje kod istraživanja u antičkoj luci u Zatonu kod Nina, gdje je Gluščević pronašao treći liburnski brod. Istraživanja te luke su najpreciznije vođena istraživanja u hrvatskoj podvodnoj arheologiji. Sudjeluje i u mnogim kopnenim istraživanjima.

Gluščević je predavač na brojnim međunarodnim i domaćim simpozijima, realizator mnogih skupnih i samostalnih izložbi o kopnenim i podmorskim istraživanjima. Objavio je više od stotinu stručnih i znanstvenih radova u domaćoj i stranoj periodici. Član je uredništva međunarodne publikacije za podmorsku arheologiju sa sjedištem u Rimu. Sugovornik je šest polusatnih emisija koje je HTV pod nazivom „Spašavanje blaga" snimio o podmorskom istraživanju na Silbi, što je prvi serijal o nekom arheološkom lokalitetu snimljen u Hrvatskoj.