Dijete je svako ljudsko biće mlađe od 18 godina i svoj djeci, bez ikakve diskriminacije glede rase, boje kože, spola, jezika, vjere, imovine ili teškoća u razvoju treba zaštititi prava, zapisano je u Konvenciji o pravima djeteta koju su Ujedinjeni narodi prihvatili 20. studenoga 1989., a čija se 25. godišnjica ovih dana obilježava širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, koja ju je potpisala 1991. godine.

 

Ured pravobraniteljice za djecu tim povodom organizira niz aktivnosti, a među njima je i prigodna izložba "Konvencija - koliko je poznajemo i poštujemo", koja će od srijede do kraja studenog biti otvorena u Maloj kući dječjih prava u Zagrebu.

U Konvenciji je zapisano da sva djeca, osim što ne smiju biti diskriminirana, imaju pravo na zdravlje i zdravstvenu preventivu, na besplatno osnovno obrazovanje, na igru i slobodno vrijeme, pravo da slobodno iznesu svoje mišljenje i budu saslušani. Roditelji, ni bilo tko drugi, ne smije nad njima provoditi silu, a zlostavljanje bilo koje vrste je strogo zabranjeno.

Iako su je potpisale brojne zemlje, u svijetu još uvijek stotine milijuna djece trpe diskriminaciju, nemaju osnovne stvari za život, mnoga žive kao prognanici i izbjeglice, u ratom zahvaćenim državama ih se koristi kao vojnike, a još uvijek ima i primjera ropstva gdje ih se iskorištava kao radnu snagu.

U svjetskom izvješću o nasilju nad djecom, koje je lani objavila Međunarodna organizacija rada (ILO), upozorava se da je više od 300 milijuna djece i adolescenata prisiljeno raditi i pritom često izloženo tjelesnom, psihološkom, verbalnom ili seksualnom nasilju.

Neka djeca su pravi robovi, moraju ići raditi kako bi otplatila dugove svojih obitelji. Neke djevojčice se zbog toga vrlo rano udaju, prije no što navrše šesnaest godina. No to nije udaja iz bajki, one svog princa ne poznaju, često je puno stariji od njih, a one završe kao sluškinje bez prava glasa.

Još gore, tisuće i tisuće djece zahvaćeno je ratom, neki gladuju u izbjegličkim kampovima, a većina ih je s puškom u ruci. Neka od njih su i silom oteta kako bi pomagala odraslim vojnicima, a neka su čak i seksualno zlostavljana, stoji u izvješću ILO-a.

Djeca u Hrvatskoj nisu izložena takvim zlostavljanjima, no mnogima su zadnjih godina zbog osiromašenja roditelja ugrožena prava na sigurno djetinjstvo, redovito obrazovanje i hranu.

Po podacima UNICEF-a, koji su nedavno predstavljeni na sjednici Vijeća za socijalnu pravednost predsjednika Ive Josipovića, u Hrvatskoj 20 posto, odnosno 60.000 djece, živi ispod granice siromaštva.

 

Čak 68 posto obitelji korisnika socijalne pomoći s djecom predškolske dobi nema dovoljno novca za hranu, 62 posto djece predškolske dobi iz siromašnih obitelji na selu i 39 posto u gradu ne ide u vrtić jer im ga roditelji ne mogu priuštiti, a 1297 malih Zagrepčana korisnici su pučkih kuhinja.

UN-ov Odbor za prava djeteta nedavno je Hrvatskoj uputio preporuke u kojima je ocijenio da su hrvatski propisi dobri, no provedba je slaba, pa treba jače pratiti i primjenjivati provedbu Nacionalne strategije za djecu, uspostaviti koordinaciju tijela na lokalnoj i državnoj razini i nakon toga donijeti "dječji proračun" koji bi bio svojevrsno jamstvo da se, u vrijeme krize, djecu koja žive u nepovoljnim uvjetima zaštiti od rezanja troškova.