Njegovi rukopisi nastali tijekom 50 godina, više od dvije tisuće pisama među kojima Carlosa Fuentesa i Grahama Greenea

Nasljednici književnika Gabriela Garcije Marqueza prodali su njegovu arhivu Teksaškom sveučilištu a potez je izazvao osude kolumbijske javnosti zbog toga što je dobitnik Nobleove nagrade za književnost veći dio života bio nepoželjna osoba u Sjedinjenim Američkim Državama.

Teksaško sveučilište koje je već udomilo arhivu Jamesa Joycea i Ernesta Hemingwaya nije objavilo za koju je cijenu kupilo arhivu kolumbijskog književnika.

Njegovi rukopisi nastali tijekom 50 godina, više od dvije tisuće pisama među kojima Carlosa Fuentesa i Grahama Greenea, fotografije, bilježnice, pisaći strojevi Smith Corona i računala koja je koristio bit će smještena u sveučilišnom centru Harry Ransom.

Direktor centra Stephen Enniss u priopćenju je kazao kako je "Garcia Marquez imao značajni utjecaj na književnost druge polovice 20. stoljeća kao što je James Joyce imao na prvu polovicu."

Harry Ransom centar jedan je od najvažnijih američkih književnih arhiva i čuva i zbirke Williama Faulknera i Jorgea Luisa Borgesa.

"Željeli smo da bude u dobrom društvu", kazao je Gonzalo Garcia Barcha, jedan od sinova kolumbijskog književnika.

Tisak u Kolumbiji napao je predaju njegove arhive SAD-u koji je književniku veći dio života branio ulazak u zemlju zbog njegovih ljevičarskih stajališta. Među njegovim bliskim prijateljima bio je i kubanski vođa Fidel Castro.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos kazao je za njega da je "najveći Kolumbijac koji je ikada živio."

Kolumbijska ministrica kulture Mariana Garces kazala je kako je "sramotno" što država neće posjedovati njegovu arhivu.

No Marquezov sin Gonzalo Garcia Barcha kazao je kako država nikad nije dala ponudu za otkup njegove arhive.

Gabriel Garcia Marquez rođen je u Kolumbiji 1927., a većinu života proveo je u Meksiku gdje je umro u travnju. Autor je niza romana i novela među kojima "Sto godina samoće", "Ljubav u vrijeme kolere", "Pukovniku nema tko pisati".