"Kvadrat i krug", izložba jednog je od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera Borisa Ljubičića čiji radovi proteklih četrdesetak godina definiraju domaći vizualni prostor, otvorena je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

S obzirom na oko četiri desetljeća i autorovu svestranost, izložba putem osamdeset Ljubičićevih radova predstavlja svojevrsno putovanje kroz prošlost ovih prostora, a riječ je o prvom većem pregledu njegova opsežnog stvaralaštva i opusa, koji je u MUO predstavljen unutar nekoliko ključnih tematskih cjelina.

Za razliku od uobičajenog izlistavanja niza popularnih plakata, svima već poznati radovi otkrivaju se kroz dosad nepoznate biografije koje su smještene u vrijeme i prostor. Ljubičić je autor izložbe, pa je to i njegova samoanaliza putem koje je nastojao demistificirati svoje radove, objasniti kako je došlo do njih, jesu li zaživjeli i kakve su posljedice ostavili na društvo.

U skladu s naslovom, obuhvaćena su njegova djela od samih početaka, krugova uronjenih u more kao simbola njegova prvog važnijeg dizajna za Mediteranske igre u Splitu 1979. do kvadrata, koje se popularno, ali pogrešno, naziva "kockicama", a koji su od devedesetih najprepoznatljiviji vizualni identitet Hrvatske i izvan njezinih granica.

Kvadratom i krugom, u kojoj je kvadrat Hrvatska, a krug svijet, nastojao sam ugraditi Hrvatsku u svijet i oni su tu u suodnosu, rekao je Ljubičić. Ocijenio je kako izložba u MUO nije samo njegova već "naša", jer obuhvaća puno vremena, dodiruje sve ključne točke, od sredine socijalizma, njegova kraja, rušenja Berlinskog zida do priznanja samostalne Hrvatske i projekta hrvatske zastave. Ocijenio je kako bi zbog toga izložbu trebali pogledati studenti, te ju je posvetio upravo njima, iako ih nikada nije imao jer nikada nije predavao.

Autor zastrašujuće količine energije

Viša kustosica Koraljka Vlajo istaknula je da je Ljubičić dugo široj publici bio sinonim za riječ dizajner, on je jedan od onih čije ime većina publike pamti, a čak i u vremenima kada je dizajn bio na marginama i teško se probijao u medije, uspio je zainteresirati javnost svojim akcijama, polemikama i provokacijama.

Ljubičić je autor zastrašujuće količine energije, u što smo se uvjerili pripremajući izložbu, s nevjerojatnom količinom radova, a zanimljivo je i da je, za razliku od dizajnera svoje generacije, sveprisutan, na društvenim mrežama, otvorenjima, tribinama, natječajima, istaknula je. Ljubičić vjeruje kako je njegova dizajnerska dužnost da autorski reagira na sve društvene podražaje i da mora izreći svoj stav, ustvrdila je.

Sa svojom konceptualnom dimenzijom projekt "Kvadrat i krug" prvi je korak ka promišljanju i stavljanju u prostor i vrijeme dizajnera koji je zauzeo jedno od najznačajnijih mjesta u sjajnoj tradiciji hrvatskog dizajna, rekao je ravnatelj MUO Miroslav Gašparović. Sada je pravi trenutak da se započne s jednim od najvažnijih poslova u povijesti dizajna, sa sustavnim promišljanjem, obradom i muzealizacijom jednog od najznačajnijih dizajnerskih i umjetničkih opusa u Hrvatskoj, naglasio je.

Otvorivši izložbu, pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović ocijenila je kako je Ljubičić izniman kreativac, umjetnik ideje i njezine vizualne realizacije, a tematska cjelina kvadrata i kruga kojom se predstavio okosnica su njegova stvaralaštva. Podsjetila je kako se otvorenjem te izložbe ujedno zatvara "iznimno uspješna izlagačka godina MUO-a".

Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) izuzetno je produktivan autor, nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizualnih komunikacija

Osmislio je vizualni identitet za brojne kulturne institucije (MUO, MDC, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža) i manifestacije (Muzičko bijenale, Dubrovačke ljetne igre, kongresi hrvatskih arhitekata).

Autor je izuzetno uspješne serije plakata za Dan muzeja i cjelovitih vizualnih identiteta nekoliko velikih hrvatskih tvrtki od Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH do nagrađivanog sustava ambalaže tvrtke SMS. Pamte se i njegova rješenja za sportske manifestacije i institucije, Mediteranske igre, Europsko prvenstvo u atletici, 2. svjetske vojne igre i drugoa (1999.) te sportski brand YASSA i Hrvatski skijaški savez. Od osamostaljenja Hrvatske posvetio se dizajnu vizualnog identiteta nove države. Njegov prijedlog vizualnog koda za novčanice i zastavu nije bio prihvaćen, no nakon toga odigrao je veliku ulogu u identitetu raznih ministarstava i državnih institucija te HRT-a, HTZ-a, HAK-a i HINA-e.

Izložba će biti otvorena do 1. veljače iduće godine, a planira se da nakon Zagreba bude postavljena i u ostalim europskim metropolama.