Izdavači su požurili tiskati nova izdanja Voltairove "Rasprave o toleranciji" (1763. godine) pošto su nakon ubojstva karikaturista satiričkog tjednika Charlie Hebdo razgrabljeni svi primjerci te knjige, objavila je nakladnička kuća Gallimard.

 

U Francuskoj je 5000 primjeraka rasprodano u dva dana nakon velikih prosvjeda protiv vjerskog radikalizma 11. siječnja, a zatim je hitno bilo tiskano 20.000 primjeraka kako bi se opskrbile knjižare.

Početkom 2015., dakle 250 godina nakon što je napisana, Voltaireova filozofska rasprava postala je opet aktualna. Prosvjetitelj tim djelom osuđuje sve oblike vjerskog fanatizma, iako je manje poznato da je okidač za njeg bila smrt Jeana Calasa, trgovca suknom, protestanta kojega su katolici krivo optužili, mučili i živog spalili.

Voltaire je držao da je afera rezultat vjerskog fanatizma i uspio je pokrenuti postumnu reviziju sudskog procesa. Pokušao je objasniti mehanizme fanatizma i tako ja nastala "Rasprava o toleranciji", danas školsko nezaobilazno štivo za poduku o obrani sekularizma.

Međutim, novinari i ministri koji su izrazili potporu novinarima satiričkog tjednika i njihovu pravu da vrijeđaju, ne samo da su lažni Voltairijanci, već su to ljudi koje bi on osobno osudio, piše britanski dnevnik The Guardian.

Dnevnik navodi da su novine odbile reproducirati karikature proroka Muhameda koje su bile okidač za napade i da su političari, ujedinjeni u velikom maršu ulicama Pariza, istodobno najavili oštrije zakone kojima će suditi govor mržnje i jačati policijske ovlasti, a čime će pak ograničiti slobode i istraživačko novinarstvo.

Kao što je beskompromisan bio britanski novinar i književnik George Orwell, takav je bio i Voltaire jer nije trpio licemjerje, glupost ni fanatizam bilo koje vrste i bio je uvijek spreman ironiju uperiti i u svoje kolege ako ocijeni da to zaslužuju.