Balet "Johannes Faust passion", autorsko djelo plesača, koreografa i redatelja Milka Šparembleka, premijerno će biti izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 20. veljače.

Riječ je o novom, promijenjenom i dopunjenom uprizorenju koreodrame u 17 slika koja je na zagrebačkoj pozornici s velikim uspjehom izvedena 2001. godine, izvijestili su iz HNK.

"Odlučivši se za vječnu faustovsku temu, koja pretpostavlja istinosne konstante univerzalna značenja, Šparemblek je dio kolektivne memorije zapadnoeuropskoga kulturnog kruga, dopunio transcendentalnim, pretočivši sve u vizualno čitljiva i jasna događanja kroz pokret, slike i akciju", ističe se u najavi predstave.

Glazbenu podlogu ovoga scenskog uprizorenja mitskog sadržaja čine srednjovjekovne vokalne skladbe nepoznatih autora, djela iz opusa Johanna Sebastiana Bacha i originalna glazba Nevena Frangeša, uz tekstove Johanna Wolfganga Goethea i Milka Šparembleka.

U glavnim ulogama nastupit će Edina Pličanić, Iva Vitić Gameiro, Tamás Darai, Guilherme Gameiro Alves, uz gotovo cjelokupni baletni ansambl. Asistentica koreografa je Spomenka Šparemblek, scenograf Nenad Fabijanić, kostimografkinja Dženisa Pecotić, a oblikovatelj svjetla Miljenko Bengez.

Milko Šparemblek (1928.) u zagrebačkom je HNK angažiran kao plesač 1947. godine, od 1953. usavršavao se u Parizu i New Yorku, a od 1955. stvara prve koreografije, među kojima se ističu "Quatuor" (Rafaello de Banfield, 1957.), "Čovjek pred zrcalom" (Milko Kelemen, 1959.), "Ljubavnici iz Teruela" (Mikis Theodorakis, 1961.). Bio je baletni majstor u Ballet du XXe siecle Mauricea Béjarta, a kao koreograf djelovao je u različitim baletnim sredinama, bio je ravnatelj Baleta Metropolitan Opere u New Yorku (1971.), Gulbenkian Balleta u Lisabonu (1970.-1975.), Baleta u Lyonu (1977.-1980.) i Zagrebu (1992.-1994.). Na pozornici zagrebačkoga kazališta postavio je balete "Pjesme ljubavi i smrti" (Gustav Mahler), "Carmina Krležiana" (Frano Parać), "Amadeus monumentum" (W.A. Mozart) i druge. Dobitnik je mnogih nagrada u zemlji i inozemstvu, a 2002. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.