Zagrebačka Gradska skupština prihvatila je u četvrtak većinom glasova, uz dva suzdržana iz HNS-a, zaključak o isticanju kandidature Grada Zagreba za europsku prijestolnicu kulture 2020., za čiju je pripremu iz gradskog proračuna osigurano milijun kuna, a milijun kuna se planira i u projekcijama proračuna za 2016. i 2017.

 

"Novaca u kulturi nikad dovoljno i sigurno će doći do problema u financiranju", rekao je Davor Štern, gradski zastupnik s Liste Milana Bandića, i predložio da se u uvede "kulturna taksa" za turiste koji noće i borave u Zagrebu.

Podsjetio je da je u Zagrebu lani bilo 1,5 milijuna noćenja "i kad bismo noćenje naplatili jedan euro, sakupili bismo milijun i pol eura i tako pokrpali sve rupe u kulturi".

Tomislav Stojak (HNS) je kandidaturu Zagreba za europsku prijestolnicu kulture ocijenio "prekrasnom temom", ali nažalost bez ozbiljne pripreme, dokumenata i projekata. "S čime ćemo se kandidirati?", upitao je i dodao: "Pogledajte kako su se pripremili Dubrovnik, Osijek, Split, Pula, Varaždin i Zadar. Pogledajte kako komuniciraju sa svojim zasutpnicima i sa svima koji su uključeni u taj projekt. S kojim pravom mi možemo reći - najbolji smo u Hrvatskoj," upitao je Stojak.

"Pa neće valjda Gradski ured za sport donijeti kulturnu strategiju", upitao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) podsjećajući na svoju želju da Zagreb konačno dobije Gradski ured za kulturu, kao i svi drugi gradovi.

"Titulu Europske prijestolnice kulture nigdje nije dobio glavni grad, pa tako vjerojatno neće biti ni u Hrvatskoj. To nije takav izbor i za to nam nisu potrebni financijski izvori nego dodatne kulturne politike, što će raditi novi Ured za kulturu", kazao je Kosor.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin objasnila je da se koncept za EU prijestolnicu kulture stalno mijenjao, pa su tako u nekoliko navrata i glavni gradovi ipak ponijeli tu titulu, primjerice Riga i Luxembourg.

Zagreb je, kaže Kusin, uvijek bio središte na granici mletačkog, osmanskog i austro-ugarskog carstva. "Uvijek smo bili na rubu, no to nije mana nego prednost jer su se ovdje kulture i nacije isprepletale i dopunjavale. Na primjeru suživota koji nas je 'zadesio' geopolitičkim položajem, Europa koja se danas s tim susreće, može nešto od nas naučiti", rekla je Kusin.

Cilj nam je, dodaje, potaknuti i javnu motivaciju u Zagrebu, nakon ratnih trauma, susreta s globalizacijom i dezindustrijalizacijom te razbuditi tradicionalni urbani entuzijazam.

Podsjetila je i na planirane projekte: Gredelj kao klaster kreativnih industrija i nova scena HNK, Paromlin koji bi trebao postati gradska knjižnica i Badel gdje se planira muzej filma i kinoteka.

"Svi gradovi koji se kandidiraju, ako ostvare što su zacrtali u pet godina, doživjet će i procvat i uspjeh", ocijenila je Kusin.

Europski parlament je odlučio da će naslov Europske prijestolnice kulture 2020. ponijeti jedan grad iz Irske i Hrvatske. Riječ je o jednoj od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi kojom se promiče njeno kulturno bogatstvo i raznolikost. Prilika je to da odabrani gradovi pokažu Europi i svijetu svoju kulturno-povijesnu baštinu i kulturni život grada, te da povećaju kulturnu, socijalnu i gospodarsku vitalnost grada, ali i da izmijene perspektivu i način na koji ga svijet gleda.

Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. u Hrvatskoj objavilo je Ministarstvo kulture lani u lipnju, a rok za predaju prijava je 17. travnja ove godine.