Deseti dvosveščani broj časopisa "Croatica et Slavica Iadertina", posvećen akademiku Anti Stamaću u povodu 75. obljetnice njegova života, objavio je Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru.

Dugogodišnji zagrebački sveučilišni profesor, kako piše urednik časopisa Josip Lisac, Stamać je povremeno predavao i zadarskim kroatistima, izlagao u Zadru na Sveučilištu, u Matici hrvatskoj te objavljivao u Zadarskoj smotri.

Glavni urednik ističe kako je akademik Stamać poglavito radio na čuvanju i unaprjeđivanju institucija hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti te na hrvatskoj okrenutosti prema Europi. "Uređivao je veći broj časopisa, sve do aktualnoga uređivanja časopisa Republika", napominje Lisac.

U prvom svesku časopisa Darko Matović piše o značenju prijedloga po u hrvatskom jeziku, Ivica Vigato o društveno-povijesnoj uvjetovanosti uporabe u glagoljskim oporukama sa zapadnih otoka zadarske skupine, a Grozdana Franović Živković piše o nadinskim glagoljskim spomenicima.

O čakavštini u dvama dramskim tekstovima s otoka Šolte piše Filip Galović, dok o Solarićevu istraživanju podrijetla Slavena piše Presida Lazarević Di Giacomo. Bio-bibliografski vodič o Radivoju Franciscusu Mikušu u Zadru piše Vjekoslav Ćosić, a o humanističkoj epigrafiji na istočnoj obali Jadrana do Marulićeva doba piše Bratislav Lučin.

Rafaela Božić piše o "Majki Margariti" u prijevodima na ruski jezik, a Željka Brlobaš o Benešićevim književnokritičkim promišljanjima, dok Ivan Bošković piše o Prvom svjetskom ratu na splitskoj pozornici.

Sonjin Sorel piše o pjesništvu Gordane Benić, a Zvjezdana Rados i Marijana Trojan o kontrastivnim elementima u pjesništvu Stijepe Mijovića Kočana.

U drugom svesku časopisa Darko Matovac piše o starim hrvatskim gramatikama na internetu, Sofija Kalezić-Đuričković piše o romanima Mirka Kovača, Jasminka Brala Mudrovčić o dramskom stvaralaštvu Milana Kranjčevića, a Tin Lemac o poetičko-stilskoj konceptualizaciji pjesničke knjige "Zore i vihori" Vesne Parun.

O velikom tjednu u crkveno-pučkoj baštini širokobriješkoga kraja piše Ivana Barać, a o motivskom svijetu demonoloških predaja u suvremenoj etnografiji posuškoga kraja piše Josipa Širić, dok Marko Dragić obrađuje Badnje jutro i dan u kršćanskoj tradicijskoj kulturi.

Vesna Nosić piše o suvremenim tekstualnim grafitima, Andrijana Vidić o samoodgoju kasnoga 18. stoljeća te Josip Miletić o pripremljenosti učenika srednjih trgovačkih, ekonomskih i upravnih škola za nastavak obrazovanja na srodnim fakultetima.

U rubrici In memoriam Matija Ivačić piše o Slavomiru Wolmanu (1925.-2012.), Lucija Šimičić o Svenu Gustavssonu (1938.-2013.), Milorad Nikčević o Radoslavu Rotkoviću (1928.-2013.), Šimun Musa o Nevenki Košutić-Brozović (1929.-2013.), Vladimir Osolnik o Janezu Rotaru (1931.-2013.), Nedjeljka Balić Nižić o Pavlu Galiću (1931.-2014.), Ante Topčić o Jacquesu Le Goffu (1924.-2014.) te Domagoj Vidović o akademiku Petru Šimunoviću (1933.-2014.).