Kultura

"Lulu" Franka Wedekinda 28. ožujka u HNK-u Zagreb

U Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u subotu 28. ožujka premijerno će biti postavljena drama kontroverznog njemačkog pisca Franka Wedekinda "Lulu", u režiji slovenskog redatelja Jerneja Lorencija.

 

Pisac koji se u svojim djelima nije libio obrušavanja na malograđanski moral i društvene konvencije, Wedekind je snažno utjecao na europsku književnost 20. stoljeća.

Njegov briljantan poetski jezik, mašta, prodor u iracionalno, otvoren pristup seksualnosti, ismijavanje malograđanskog morala i postojanost u pobuni osigurali su mu mjesto buntovnika modernoga kazališta.

"Lulu" je Wedekind napisao nakon boravka u Parizu koncem 19. stoljeća, tadašnjem središtu europske dekadencije i otjelovljenju moderne urbanosti gdje se pisac strastveno zaljubio u svijet cirkusa, i kabarea.

Inicijalno zamišljena kao jedna drama, predstava je nastala prema predlošcima "Zemaljski duh" (1895.) i "Pandorina kutija" (1904.) koji zajedno čine jedinstvenu priču o seksualno privlačnoj mladoj plesačici koja se uspinje unutar njemačke društvene ljestvice zahvaljujući svojim odnosima s bogatim muškarcima.

Otvoreni prikazi seksualnosti i nasilja, lezbijski odnosi, te čak i susret s Jackom Trbosjekom rušili su granice prihvatljivoga u Wedekindovo vrijeme.

Kao inspiracija za lik Lulu Wedekindu je, prema nekim tumačenjima, poslužila Lou Salome, privilegirana kći generala ruske vojske, prekrasna, divlja, pametna žena koju je upoznao u Parizu, ujedno potpuno indiferentna spram društvenih konvencija. U nju su bili zaljubljeni filozof Friedrich Nietzsche i pjesnik Rainer-Maria Rilke, kasnije je prijateljevala sa Sigmundom Freudom, a Wedekindova je udvaranja odbijala.

Ipak, njezina je slobodoumnost pronašla put do njegova pisanja, a njegova drama o zanosnoj bludnici Lulu, koja ide od ljubavnika do ljubavnika, od jednog muža do drugog, da bi na kraju završila siromašna i sama, uobličila je sliku o 'femme fatale' i ubrzo osvojila svjetske pozornice, a kasnije i filmske dvorane.

U Hrvatskoj je Wedekindova šokantna priča o seksu i smrti postavljena samo jednom, davne 1930. u režiji Tita Strozzija, sa slavnom Vikom Podgorskom u naslovnoj ulozi.

Kako se ističe u najavi, na pozornici zagrebačke nacionalne kazališne kuće Lorenci je postavlja kao raskošnu i senzualnu predstavu koja ispituje tajanstvene predjele ljudske duše.

"Njegovo je kazalište provokativno i angažirano, a u središtu mu je slavljenje glumačke umjetnosti. Strast kojom pristupa popularnim formama obuhvaća širok raspon od zabavnih do metafizičkih oblika", stoji u najavi.

U velikoj ansambl predstavi koju predvodi Daria Lorenci Flatz u naslovnoj ulozi, glume Bojan Navojec, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Dragan Despot, Luka Dragić, Vlasta Ramljak, Dušan Bućan, Siniša Popović, Nikša Kušelj, Mirta Zečević, Dora Lipovčan, Lana Barić i Barbara Vicković.

Dramaturgiju potpisuje Matic Starina, scenograf je Branko Hojnik, kostimografkinja Belinda Radulović, a skladatelj Branko Rožman.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.