Časopis "Peristil", svojevrsni brend hrvatske povijesti umjetnosti u kojemu su prve radove objavljivali istaknuti znanstveni istraživači, o šezdesetoj godišnjici postojanja suočava se s velikim financijskim poteškoćama, upozoreno je u utorak na predstavljanju novog broja tog zbornika radova za povijest umjetnosti.

 

Zbog pada javne potpore znanstvenim časopisima dovedeni smo na rub izdržljivosti, istaknula je glavna urednica Irena Kraševac, predstavljajući obljetnički broja 57/2014 u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).

Podsjetila je da je "Peristil" najprije prestalo financirati Ministarstvo kulture, koje mu je osiguravalo 50 posto sredstava, dok su ostatak davali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a potom i Grad Zagreb.

Jedini preostali financijer je Ministarstvo znanosti s dvadeset tisuća kuna, što je viši razred za humanističke časopise, ali dvostruko manje nego za, primjerice, medicinske, rekla je.

Kako za takav stručni časopis nije moguće pronaći sponzora, uredništvo financijske teškoće rješava na nekoliko načina - ne plaćaju se recenzije, smanjeni su troškovi prijeloma i tiska, časopis se više ne izdaje u boji, pokušavaju se prodati prethodna izdanja, a uredništvo radi volonterski.

Kraševac smatra da "Peristil" mora opstati, s obzirom na to da s dosadašnjih 57 brojeva i više od 700 članaka predstavlja "čvrstu konstrukciju hrvatskog povijesno-umjetničkog istraživanja u proteklih šezdeset godina". Znanstveni časopisi grade jednu struku, oni su njezina infrastruktura, istaknula je.

Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a opisuje "Peristil" kao "kičmu struke zadnjih šezdeset godina". Bio je prvi takav časopis i do danas njegovi članci imaju težinu, on je nešto najdragocjenije što nam je dala struka, ustvrdio je.

Akademik Igor Fisković, koji je dvadeset godina bio član uredništva, važnim iskorakom u novom broju smatra što je pretežno riječ o tekstovima mladih autora.

"Peristilov" 341 autor i 818 objavljenih radova tijekom šezdeset godina govori o tome što je bitno, iz godine u godinu s redovitim izlaženjem taj je časopis dao ritam struci, kao što je bio i prvi svjedok dinamike njegova razvoja u početku, a bila je obveza i prestiž objavljivati u njemu, naglasio je Fisković.

Novi broj donosi cjelovitu bibliografiju i kazalo autora od 1954. do 2014., te razne teme od rimskih "vila" i pravoslavne crkve sv. Ilije u Poganovcima do pitanja autorstva Portreta Madame Recamier iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, slika iz ostavštine kardinala Jurja Haulika u Strossmayerovoj zbirci te novih saznanja o životu i radu Franje Pommera, prvoga rezidentnog zagrebačkog fotografa.

"Peristil" su 1954. pokrenuli profesori s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Grgo Gamulin i Milan Prelog, kao prvi suvremeno koncipiran znanstveno-stručni časopis za povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Najprije ga izdaje Povijesno društvo Hrvatske, a nakon 1957. kontinuirano DPUH.

Prva dva broja bila su zamišljena kao simbioza povijesti umjetnosti i arheologije, odakle potječe i njegovo ime dobiveno prema ključnom spomeniku u kojemu se te dvije struke preklapaju. "Peristil" se uzima u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz područja humanističkih znanosti, a referiran je u bazama ERIH i EBSCO.