Jučer je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održano  predstavljanje knjige Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Carigrada do Svištovskog mira autora Milorada Pavića.

Publici su se, kroz vrlo detaljno i zanimljivo predstavljanje, osim samog autora - izv. prof. dr. sc. Milorada Pavića, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, obratili Josip Faričić, prorektor za organizaciju, ljudske resurse, izdavaštvo i kvalitetu na zadarskom Sveučilištu i
red. prof. Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju, izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Mithad Kozličić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru.

Predstavljanje svake knjige, a osobito ove, koja ima značajku sveučilišnog udžbenika, izuzetno je velika svečanost za akademsku zajednicu i rezultat je jednog svojevrsnog tropleta:

- sustavnoga nastojanja Sveučilišta u Zadru da se u lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj pa čak i široj zajednici predstavlja kao relevantna znanstvena ustanova koja se bavi proučavanjem različitih tema. Ovo sveučilište osobito prednjači u pogledu proučavanju tema iz humanističkih i društvenih znanosti, ali pridonosi i u drugim područjima.

- Isto tako, ovaj događaj se može promatrati u kontekstu vrlo intenzivnih, vrijednih i kvalitetnih rezultata znanstvenih istraživanja koja se provode na jednom od najboljih odjela sveučilišta u Zadru, a to je Odjel za povijest.

- I konačno, rezultat je izrazito marljivog, pedantnog i sustavnog rada autora ove knjige.

Ovakva je knjiga Sveučilištu u Zadru itekako nedostajala!

"Ove generacije studenata su obdarene vrlo kvalitetnom knjigom, a isto tako, izdavanje ove knjige svakako može biti motivacija za nova, slična djela koja će u budućnosti ugledati svijetlo dana, i na Odjelu za povijest, ali i na drugim odjelima", istaknuo je Josip Faričić.

Knjiga Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Carigrada do Svištovskog mira opsežno je djelo koje, po svojem sadržaju te koncepcijskom i metodološkom pristupu, ima sve značajke sveučilišnog udžbenika namijenjenog studentima povijesti. Ona objedinjava sve glavne značajke djela potrebnog za razumijevanje osmanskog društva ne samo na globalnoj razini već i unutar njegovih sastavnica, zemalja jugoistočne Europe.

Knjiga se sastoji od dva dijela.

Prvi te ujedno i glavni dio knjige ulazi u raščlambu društveno-gospodarsko-kulturnih prilika kako Carstva u cjelini tako i svake od zemalja, uvažavajući specifičnosti njihovog razvoja. Drugi dio sadrži brojne dodatke koji čitatelju u velikoj mjeri olakšavaju korištenje ovog djela, a to su kronološki pregledi, rječnik stručnih termina vezanih uz osmansku povijest, popis sandžaka europskog dijela Osmanskog Carstva, popis geografskog nazivlja s europsko-osmanskim oblicima imena i drugo. Knjiga se temelji na suvremenom pristupu problemima i najnovijim saznanjima vezanim uz razvoj Osmanskog Carstva u promatranom razdoblju, pri čemu su konzultirani najvažniji radovi istaknutih svjetskih istraživača osmanske povijesti i kulture.

"U hrvatskoj historiografiji i sveučilišno-nastavnoj literaturi do danas ne postoji ovako sveobuhvatno djelo za navedenu problematiku pa je u tom svjetlu doprinos ove knjige iznimno značajan. Samim time ova se knjiga pokazuje prikladnom ne samo za studente povijesti već i za širu znanstvenu i čitateljsku javnost kod kojih se pokazuje interes za proučavanjem ovog dijela ranonovovjekovne svjetske povijesti", naglasili su predstavljači knjige

Kraj knjige označava kraj jedne intenzivnije epohe Osmanlijske nazočnosti na tlu Jugoistočne Europe kada osmanlijska imperija ulazi u jednu defanzivnu fazu i započinje novo, moderno razdoblje u prošlosti cijeloga kontinenta. Kada se govori o osmanlijskoj nazočnosti na jugoistoku Europe, valja istaknuti političku događajnicu, ali i svakidašnji život obogaćen različitim kulturnim i gospodarskim aktivnostima o čemu je autor vrlo lijepo i kvalitetno u knjizi pisao.

Srećom, Zadar i njegovo područje ipak nisu bili okupirani ili osvojeni u razdoblju intenzivnog prodora Osmanlija u prostor Europe, premda u novije vrijeme imamo jedan drugi oblik osmanlijskog odnosno turskog osvajanja, koje neki dočekuju s odobravanjem, a neki drugačije. Ali svakako valja istaknuti kako je osmanlijska nazočnost pridonijela odgovarajućim gospodarskim, društvenim, vjerskim,... odnosima i vezama.

Tragovi te nazočnosti vidljivi i do današnjih dana, ovdje najbliže Zadru u obliku zanimljivog spomenika sakralne arhitekture - Maškovića han, i da je zapravo u tom kontekstu potrebno sagledavati zbilju i onoga vremena i proučavati tragove iz tih nekoliko stoljeća osmanlijske nazočnosti na jugoistoku Europe koje su ostavile duboki trag i u današnjem političkom i kulturnom mozaiku jugoistične Europe. To treba sagledavati u kontekstu današnjeg značenja Turske, kao važne baštinice nekadašnjeg osmanlijskog imperija, kao svojevrsnoga mosta između istoka i zapada, i možda još jedne zanimljivosti.

"Osmanlijski vladari su sve do posljednjega, onoga koji je ustupio mjesto Kemalu Ataturku, zapravo oslovljavali kao rimski carevi. Tako da su posljednji rimski carevi bili zapravo turski odnosno osmanlijski sultani. To je možda neobično ali zapravo je dio jednog kontinuiteta duge prošlosti na poveznici između Europe i Azije koja je pridonosila tijekom stoljeća, ali i u novije vrijeme, razmjenu ideja, ljudi i tehnologija", rečeno je na predstavljanju.

Podsjetnik:

Knjiga Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Carigrada do Svištovskog mira autora prof. dr. sc. Milorada Pavića može se kupiti u Sveučilišnoj knjižari „Citadela" po cijeni od 150,00 kn. Studenti i djelatnici Sveučilišta u Zadru ostvaruju popust na kupnju.