Kriminal, korupcija i mafijaške veze koje zadiru u sve razine suvremenog hrvatskog društva u središtu su novog kriminalističkog romana nagrađivanog istraživačkog novinara i pisca Drage Hedla "Ispovjedna tajna".

 

Roman je upravo objavljen u izdanju Naklade Ljevak a Hedl će ga predstaviti idući tjedan u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u Ljevakovoj organizaciji održava u Zagrebu od 18. do 24. svibnja.

Knjiga je nastavak prethodnog vrlo uspješnog romana "Izborna šutnja".

Hedl je pisac koji je postao novinar pa se vratio pisanju, napravivši "puni krug", kojim povezuje i međusobno nadopunjava svoje dvije ljubavi: novinarstvo i književnost.

"Da, točno je: prije nego što me ponijela brza, hirovita rijeka zvana novinarstvo, radio sam u mirnim vodama književnosti", otkrio je Hedl u razgovoru za Hinu. "Sada kao da im se ponovno približavam. Novinarstvo i književnost podjednako me ispunjavaju, možda i zato što se nadopunjavaju. Ono što ne mogu reći u novinskom tekstovima, pokušavam kroz literaturu", kazao je.

Književnost je njegovo "b zanimanje" pa piše u slobodno vrijeme, "kojeg baš i nema previše", a kada počinje pisati ima tek grubi okvir, osnovnu priču bez detalja.

"Postoji stablo iz kojeg, kako pišem, niču grane. Neke, kad izrastu, moram i otpiliti, ali pri tom je važno ne odrezati onu na kojoj autor sjedi. Svaki junak priče jedna je grana, kao i svaki događaj koji se veže na osnovnu priču, stablo", pojasnio je Hedl.

Baš kao i kod stabla, da bi živjele ne samo sve grane, već i svaki list na njima, moraju biti raspoređene tako da imaju dovoljno svjetlosti, sunca. Na autoru je da to učini, smatra.

Drago Hedl (1950.) dosad je objavio dva romana, dvije zbirke kratkih priča, tri publicističke knjige te knjigu feljtona i političkih intervjua. Dobitnik je niza uglednih nagrada, među kojima Otokar Keršovani za životno djelo, a bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović dodijelio mu je 2011. Red Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine. Njegov je roman "Donjodravska obala" (2013.) prošle godine nagrađen Kočićevim perom.

Autor je i triju dramskih tekstova koji su svoje uprizorenje imali u osječkom komornom kazalištu Miniteatar, te je autor nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima je "Vukovar, završni rez" (2005.), nagrađen na Sarajevskom filmskom festivalu 2006. Živi i radi u Osijeku i Zagrebu kao profesionalni novinar.

U romanu "Izborna šutnja" (2014.) Hedl se prvi put bavi svijetom kriminala, koji je već desetljećima u središtu njegovih profesionalnih novinarskih interesa: poznat je po svojem istraživačkom novinarskom radu u otkrivanju ratnih zločina u Domovinskom ratu, za što je nagrađen, među ostalim, i Knightovom međunarodnom novinarskom nagradom koju dodjeljuje International Center for Journalists.

Tijekom karijere pretrpio je i prijetnje smrću, fizičke napade, uvrede i razne vrste pritisaka.

Za krimiće se odlučio jer su mnoge stvari o kojima je pisao u novinama sličile na prave krimiće i političke trilere. "Zato sam u ova dva posljednja romana koristio literarnu formu koja najbolje odgovara sadržaju", kazao je.

Također, u romanu možete "ispraviti" nepravde na koje u novinskom tekstu možete samo ukazati, smatra. "Utoliko je ljepše pisati roman nego novinski tekst. Vi ste u romanu 'i policajac, i istražitelj i sudac', kako je to za sebe svojedobno rekao jedan naš poznati političar. Kao novinar možete iznijeti samo činjenice, a netko drugi 'nastavlja radnju'. Ili je zaustavlja. Tu ste, kao novinar, nemoćni", istaknuo je.

"Kao književnik vi ste taj koji odlučuje o sudbini svojih junaka, a naravno, kad priču ispričate, sudbina vaših junaka postaje i vaša vlastita: dijelit ćete s njima i dobro i zlo, ovisno o tome kako će roman biti prihvaćen", pojasnio je.

Novinarsko iskustvo kao vrelo ideja

U "Ispovjednoj tajni" Hedl se nastavlja baviti osječkim kriminalnim miljeom, temom iniciranom u prethodniku "Izborna šutnja", ali ovaj puta kriminalne veze hrvatskog podzemlja šire se i na susjednu Srbiju, otkrivajući složenu mrežu suradnje lokalnih političkih i gospodarskih moćnika s ozloglašenom srbijanskom mafijom.

Kao dugogodišnjem istraživačkom novinaru, Hedlu njegovo novinarsko iskustvo predstavlja bogato vrelo inspiracije i ideja za knjige.

"Dugo sam godina u novinarstvu i susreo sam se s mnogim pričama koje teško mogu biti potpuno ispričane u jednom ili nekoliko novinarskih tekstova. Mnoge od tih priča sjajan su predložak za roman. Kad, dakle, imate osnovnu strukturu priče, lako ju je nadograditi fikcijom", kazao je pisac.

U središtu oba romana beskrupulozni je političar u strelovitom usponu Ivan Horvatić. Rob je patološke požude koja ga sve dublje uvlači u zločin, ali zahvaljujući politici uspijeva izbjeći posljedice.

Na tragu su mu istraživački novinar Stribor Kralj i policijski inspektor Vladimir Kovač, a žrtve oko kojih se vrti priča su maloljetnice, mada ima i dugih, kolateralnih žrtava.

"Izborna šutnja" bila je nadahnuta tužnom pričom o sudbini nekoliko maloljetnica iz osječkog Doma za odgoj djece i mladeži, temom kojom se Hedl bavio u novinarskom poslu. "Ispovjedna tajna", međutim, čista je fikcija, a žrtva je maloljetna djevojka iz dobrostojeće obitelji.

"Razlog zbog kojeg su u romanima žrtve maloljetnice eho je mojih novinskih tekstova o toj temi. U njima nisam mogao kazniti počinitelja, u romanima to mogu", otkrio je autor.

Iako nije želio izravno aludirati ni na koga specifično, neke njegove junake krase osobine stvarnih ljudi, a o tome tko bi mogao biti Vladimir Kovač, tko Ivan Horvatić, a tko Stribor Kralj "prepuštam čitateljima da sami zaključe", napomenuo je.

U romanima ne zanemaruje ni socijalnu dimenziju svijeta koji obitavaju njegovi junaci, nastojeći ih prikazati što realističnijima, pri čemu se dijelom oslanja i na vlastita novinarska iskustva.

"Kako se i sam bavim istim poslom kao i junak mojih romana, novinar Stribor Kralj, možda sam neke svoje osobine i neka profesionalna iskustva preslikao na njega. No, sve sam junake nastojao prikazati kao osobe od krvi i mesa, s problemima koje svaki čovjek ima bez obzira na to kakvim se poslom bavio. Jer naša okolina, naši strahovi, frustracije, ali i nade i čežnje, utječu na ono što radimo i kako se ponašamo", kazao je.

Na pomolu punokrvna hrvatska krimi trilogija

Uz osobnu razinu, Hedlova kriminalistička priča ima i obavezan politički kontekst, a u romanima se kao podtekst provlači sublimna kritika policije, pravosudnog sustava, ali i javnog mnijenja koje se da lako manipulirati.

"Mnoge situacije u mojim romanima preslika su anomalija u radu policije, pravosuđa, ali i anomalija načina na koje javno mnijenje percipira zbivanja. Nisu li kriminalci, ubojice ili ratni zločinci u dijelu javnosti heroji? Ne događa se samo u mojim romanima, već mnogo dramatičnije i u stvarnom životu, da osobe koje izlaze iz zatvora bivaju dočekivane kao heroji, kao istinski junaci današnjice. Ne događa se samo u mojim romanima da političar kojeg se sumnjiči za teška kaznena djela biva izabran na važne dužnosti. U stvarnosti to je još upečatljivije", istaknuo je autor.

"Koliko pisanje o tome može služiti svrsi otrežnjenja, ne znam, ali bojim se da ne može previše. Ipak, bilo bi loše kada na to ne bismo ukazivali. Tada bismo i sami postali dio tog miljea", napomenuo je.

Kad je napisao "Izbornu šutnju" nije planirao nastavak, kazao je. No, roman je doživio uspjeh i ostavio "otvorena vrata", pa je u dogovoru s izdavačem, Nakladom Ljevak, odluči napisati još jednu priču "s istim glavnim junacima koja se nadovezuje na prvu".

Planira i treći nastavak, koji će biti posljednji, a koji bi iz tiska trebao izaći do kraja sljedeće godine.

"Bit će to trilogija koju bih radije nazvao političkim trilerom nego krimićem, a u trećem ćemo dijelu vidjeti jesu li bile opravdane sumnje na pedofiliju glavnog negativnog junaka prethodnih dvaju romana", otkrio je Hedl.