Nagrade Večernjeg lista za kratku priču "Ranko Marinković" dodijeljene su u četvrtak po 50. put, a ovogodišnji dobitnici su Ivana Šojat, Luko Paljetak i Stijepo Mijović Kočan.

 

Prvom nagradom u visini 20.000 kuna nagrađena je Ivana Šojat za priču "Hrabrost", drugom nagradom u visini 8000 kuna nagrađen je Luko Paljetak za priču "Varšavski koncert", a trećom u iznosu od 5000 kuna Stijepo Mijović Kočan za priču "Dovršen u 17,34".

Odluku o laureatima donio je ocjenjivački sud kojega čine akademik Milivoj Solar, Helena Sablić-Tomić, Drago Glamuzina, Denis Derk i Tomislav Sabljak među 609 pristiglih radova, od kojih je Večernji list u protekloj godini 2014./2015. objavio njih 49.

U obrazloženju nagrada predsjednik žirija Milivoj Solar kazao je da priča "Hrabrost" Ivane Šojat sažima cjelokupnost promašenog života u razgovoru sina i oca na samrti, te da je autorica čitatelju pružila "složenu strukturu priče koja je cjelovita unatoč različitim dijelovima pa omogućuje i različite interpretacije, što je osobita vrijednost umjetnički oblikovanog pripovijedanja".

Primajući nagradu na svečanosti u zagrebačkom hotelu Esplanade Ivana Šoljat izjavila je da njezina priča ima biografske elemente, govori o nesretnoj ljubavi njezinog djeda koji se kao sirotinjski šegrt zaljubio u kćer imućnog vlasnika tvornice, ali nije imao hrabrosti izboriti se za tu ljubav, zbog čega je žalio cijeli život.

Za Paljetkovu priču žiri je pojasnio kako "vrlo dojmljivo ostvaruje ugođaj pretapanja sadašnjosti i prošlosti, koji prožima cijelo izlaganje. Obrat donosi ironijska poenta izmaštanog završetka, za koji se izravno kaže da je fiktivan, čime se brišu granice između književnosti i zbilje".

Luko Paljetak je pak naglasio da "kratka priča mora biti kratka, ali njezin učinak, kao kod dobrog vina, mora trajati dugo".

Za priču Stijepe Mijovića Kočana žiri je kazao da "uspijeva sažeti tragediju promašenog braka u odnos izazovne rječitosti i šutnje umjesto odgovora".

Član ocjenjivačkog suda Tomislav Sabljak ukazao je na važnost kratke priče i tradicije Večernjeg lista da je njeguje i potiče kao žanr u hrvatskoj književnosti.

"Želim Večernjaku da nastavi s tradicijom čuvanja identiteta hrvatske kratke priče, usprkos invaziji uvozne tzv. GMO literature, jeftine i loše literature koja prodire i preplavljuje police knjižara kao GMO hrana tržnice", poručio je Sabljak.

Kratka priča "Ranko Marinković" zaštitni je znak Večernjeg lista. Od 1964. godine svake subote izlaze prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora, a na Večernjakov se natječaj svake godine odazove velik broj autora.