Crnogorski književnik Ognjen Spahić, jedan od istaknutih novih glasova aktualne crnogorske književnosti, gostovao je u utorak u Zagrebu, gdje je na Festivalu svjetske književnosti (FSK) predstavio svoj najnoviji roman "Masalai" i govorio o svojoj prozi koja mu je donijela titulu nositelja nove književne poetike u Crnoj Gori.

 

"Masalai", koji je upravo objavila Fraktura, Spahićev je drugi roman a ime je dobio po vrsti duha na Papui Novoj Gvineji, nadnaravnom biću koje se služi varkama da zavede ljude.

"Ta se prilično maglovita riječ spominje samo u jednom redu zadnjeg poglavlja knjige i tek se tada na neki način kontekstualizira", kazao je Spahić u razgovoru sa svojim urednikom Seidom Serdarevićem na tribini "Pisac i njegov čitatelj" koja je napunila Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića.

U toj knjizi, nakon što ju je napisao, nije imao naknadnu potrebu promijeniti niti jednu jedinu riječ, istaknuo je. "To je zapravo osnovna mjera zadovoljstva koju prihvaćam pokušavajući, uzaludno, sam 'izvagati' vlastito djelo", napomenuo je.

No, najvažnijom ipak smatra interakciju pisac-čitatelj: "Ta vrsta interakcije je ono možda jedino istinsko zadovoljstvo koje pisac pred tom 'mrtvom stvari' s kojom više nema nikakve veze može imati", kazao je.

Njegov je junak pisac koji ne može preko usana prevaliti riječ "volim", autor niza započetih i nikada dovršenih romana, zarobljen u bolesno ovisničkom odnosu s majkom.

"Taj roman sadrži 45 poglavlja na samo 150 stranica koja predstavljaju izvjesnu vožnju kroz jedan književni labirint, ona predstavljaju književnost upravo onakvom kakvom je doživljavam u svojim najintimnijim razmišljanjima", istaknuo je pisac.

Pojedini se fragmenti romana mogu čitati kao njegov spisateljski manifest u kojemu prolazi kroz određena iskušenja i identifikacije, istaknuo je.

"Sve je to dio jedne plemenite igre koja je dio onoga što ja jesam i kako se želim predstaviti svijetu - svojim književnim izrazom s takvim idejama kakve jesu, izraženima u vrlo jasnom značenju", pojasnio je. 

Pisac kao vrstan glazbenik

Kritika je Spahića svrstala među nositelje nove književne poetike u Crnoj Gori, uz Balšu Brkovića i Andreja Nikolaidisa. Dosad je objavio tri zbirke priča, prevedene na brojne svjetske jezike i zastupljene u brojnim antologijama: "Sve to" (2001.), "Zimska potraga" (2007.) i "Puna glava radosti" (2014.), koja mu je prošle godine donijela Europsku nagradu za književnost.

Prozu i književnu kritiku objavljuje u svim relevantnim crnogorskim i drugim časopisima za književnost i kulturu.

No, kao jedan od najistaknutijih protagonista suvremene crnogorske književnosti afirmirao se višestruko nagrađivanim romanom "Hansenova djeca" (2004.), koji mu je 2005. donio nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Roman je objavljen na francuskom, mađarskom, arapskom, talijanskom, engleskom, slovenskom, makedonskom i rumunjskom jeziku. U nas ga je objavio nakladnik Durieux.

Prema jeziku se odnosim kao prema "paralelnoj stvarnosti", instrumentu koji pisac treba naučiti upotrijebiti na pravi način, kazao je Spahić.

"Jezik volim uspoređivati s instrumentom: svi se mi rađamo i vrlo rano usvajamo to znanje, a posao je pisca da instrument koji svi mi sviramo dovede do neke razine potencijalnog savršenstva, da opseg i skalu melodija koje je moguće proizvesti obogati s mnogo različitih zvukova", pojasnio je.

Serdarević je napomenuo kako je riječ o piscu koji je "vrstan stilist, čija svaka rečenica i zarez stoje na svome mjestu i traže od čitatelja da promišlja o tome što je napisano".

Fraktura će koncem ove ili početkom iduće godine objaviti njegov "magnum opus", roman "Calypso", koji će imati oko tisuću stranica, kazao je Serdarević.

O svojoj prozi, literarnim preokupacijama i specifičnim autorskim svjetovima kao utočištima Spahić je na Festivalu u ponedjeljak razgovarao s Kristijanom Novakom i Andrejem E. Skubicom na okruglom stolu "Mikrokozmi kao jedina moguća literarna stvarnost".

U svojem trećem izdanju, ovogodišnji Festival svjetske književnosti do 11. rujna donosi na nekoliko lokacija u Zagrebu ambiciozan program sadržaja kojima je cilj predstaviti hrvatskoj publici neke od najvažnijih glasova suvremene svjetske i domaće literarne scene.