Komemoracija za velikoga hrvatskom književnika, scenarista i dramatičara Ivu Brešana, rodom iz Vodica, koji je u 81. godini u utorak umro u Zagrebu, održat će se u ponedjeljak 9. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku s početkom u 12 sati

U povodu smrti njegove smrti u utorak je obitelji Brešan uputio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u kojem je istaknu kako je odlazak profesora Brešana veliki gubitak za hrvatsku kulturu kojoj ostavlja svoj osebujni pečat romanopisca, dramatičara i scenarista. 'Pamtit ćemo ga po njegovim britkim i inteligentnim tekstovima koje je publika nebrojeno puta nagradila odobravanjem. Njegova ljubav prema pisanoj riječi nadahnuće je svim ljubiteljima književnosti, kazališne i filmske umjetnosti, a njegova djela i iskustvo najljepša ostavština budućim generacijama', istaknuo je premijer Plenković. 

Brzojav sućuti obitelji Brešan uputio je i šibenski gradonačelnik Željko Burić.

'U ime gradske uprave Grada Šibenika i svoje osobno izražavam Vam duboku sućut u povodu smrti Ive Brešana, velikog hrvatskog književnika, dramatičara i scenarista, umjetnika snažne osobnosti koji je ostavio neizbrisiv trag na kulturnoj sceni. Ivo Brešan ostat će zapamćen među naraštajima gimnazijalca u njegovom voljenom Šibeniku, naraštajima kazalištaraca kojima je bio ravnatelj u šibenskom kazalištu te svima vezanima uz Međunarodni festival djeteta. Hrvatska javnosti i svi Šibenčani pamtit će ga kao iznimnu veličinu čija će djela trajno baštinit', napisao je u brzojavu šibenski gradonačelnik Burić.
Ivo Brešan, rođen u Vodicama kod Šibenika 1936.. Pisati je počeo još u gimnaziji, prve novele objavio je u časopisu 'Šibenska revija, a prvi dramski tekst 'Četiri podzemne rijeke' objavio je 1971.. Prema navodima Hrvatskog leksikona, punu afirmaciju donosi mu predstava 'Hamleta u selu Mrduša Donja', praizvedena 1971. u zagrebačkom Teatru &TD, tekst koji je zasnovan na intertekstualnoj uporedbi Shakespeareova Hamleta s poratnom zbiljom malena sela u Dalmatinskoj zagori. Tekst je obilježen oštrom kritikom totalitarizma, zasniva se na vještom vođenju radnje, jednom jeziku i grotesknoj narativnoj vizuri.

Predstava 'Hamleta u selu Mrduša Donja' uprizorena je u desetak poljskih kazališta, a izvodila se i u SSSR-u, Mađarskoj, Bugarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i drugim zemljama. 

I kasniji Brešanovi dramski tekstovi zasnivaju se na srodnome dramatičarskom postupku: intertekstualnost, groteska, sukob slobodne individue s totalitarnim mehanizmima i primitivizmom, konstituiranje arhetipskih situacija, živo vođen dijalog - Smrt predsjednika kućnog savjeta (1978.), Svečana večera u pogrebnom poduzeću (1979.), Arheološka iskapanja kod sela Dilj (1980.), Nečastivi na filozofskom fakultetu (1981.), Anera , Hidrocentrala u Suhom Dolu, Viđenje Isusa Krista u kasarni VP 2507 (1988.), Veliki manevri u tijesnim ulicama (1990). 

U romanu Ptice nebeske (1990) rađenom prema scenariju istoimene TV serije, primijenio je model pikareskne naracije. Napisao je veći broj scenarija za filmove i TV drame.

Iza Ive Brešana ostaje opus od 23 izvedene drame, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija, najprije s filmskim redateljima Krstom Papićem i Veljkom Bulajićem, a potom sa svojim sinom Vinkom Brešanom, s kojim je surađivao na filmovima 'Kako je počeo rat na mome otoku' i 'Maršal'.

Za 'Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja' nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za 'Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću' dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. Za roman 'Katedrala' godine 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski.

Godine 2001. godine Ivo Brešan dobio je Nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo.

Sviđa vam se članak?Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
Pošaljite mailom