Kultura

od 7. do 9. prosinca

"Dani povijesti umjetnosti" ove godine na temu "Društveno angažirana umjetnost"

'Dani povijesti umjetnosti' je prvi projekt ovakve vrste kojeg izvode studenti Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru u suradnji s profesorima. Ove godine će se održati od 7. do 9. prosinca (srijeda, četvrtak i petak)

Tema ovogodišnjih 'Dana povijest umjetnosti' je Društveno angažirana umjetnost.

Cilj projekta je upoznati i obogatiti umjetničku scenu grada Zadra te povezati umjetnike, umjetničke organizacije, muzeje i škole, vrtiće i građane, sa studijem povijest umjetnosti.

Studenti su pripremili akademski program od tri predavanja profesora Odjela za povijest umjetnosti: Vinko Srhoj, Sofija Sorić, Antonija Mlikota te praktični dio: radionicu sa djecom od 5 do 7 godina u Arheološkom muzeju Zadar pod vodstvom muzejske pedagoginje Željke Kucelin, muzeološku radionicu s učenicima Škole primijenjenu umjetnosti i dizajna Zadar te radionicu sa studentima Sveučilišta u Zadru. 'Dani' se otvaraju izložbom radova učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar.

Ovaj projekt je i jedan od niza kulturnih događanja koji su organizirani u sklopu obilježavanja šezdeset godina postojanja studija povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

„Kroz proučavanje povijesti umjetnosti došlo se do zaključka da je umjetnost imala važnu ulogu u društvu, da je često pomicala granice između ljudi i pravila, mijenjala svijest, utjecala na sociološke, psihološke i političke mijene, pomagala promijeniti načine razmišljanja te progovarala o kriznim točkama humaniteta.

Angažirana umjetnost temelji se na stavu da je umjetnost umrežena s drugim oblicima čovjekova djelovanja, da je neodvojiva od društvenog poretka, bilo da s njim konformira ili mu divergira, da je nerijetko zainteresirana za aspekte čovjekova položaja u socio-kulturnom i političkom kontekstu.​​

Kroz umjetnost može se pokazati i interes za aktivan i kritički odnos prema kompleksnom svijetu koji nas okružuje. Angažiranim umjetnicima se eksperimentalno promišljanje umjetnosti te primjena novih i često radikalnih oblika umjetničkog izražavanja i postupaka, pokazalo kao dobar alat za mijenjanje svijesti i stanja koje ih okružuju.

Promjenom samog medija, uvođenjem novih postupaka i netradicionalnih metoda, angažirana umjetnost računa i na promjenu opće kulturne paradigme, tj. uspostavu novog sustava vrijednosti u prostoru umjetnosti, promjenom koja ide iz nje same. Ovakva promišljanja i djela, te kritika stvarnosti, nužan su korektiv društva koje je sve više pasivno, konzumeristički nastrojeno i upravljano kapitalom u suglasju s globalnim političkim strategijama. Svjedoci smo da se pitanje odgovornosti za stanje u svijetu ne može automatski prebacivati na kulturni prostor i u sferu umjetnosti, jer je njihov prevratnički potencijal, u pragmatičnom smislu, malen, ali je zato nemimoilazan u uspostavi „duha vremena“, sustava vrijednosti pa i političkih stavova.“

'Umjetnošću čovjek mjeri vrijednost svojih nazora o svijetu i o zbivanju. S njom se čovjek miče tminama i fosforescira na mračnom dnu stvarnosti, osvjetljavajući svoju tamnu stazu njenim sjajem, kao magičnim sumpornim okom, i tako se miče između zvijezda i tako živi.' Miroslav Krleža.


Reci što misliš!