Za predzadnji tjedan lipnja za slušatelje Prvoga programa Hrvatskoga radija (HRT - HR 1) u emisiji Govorimo hrvatski pripremljen je Ljeporječni tjedan ili Tjedan lijepih riječi.

U emisiji u kojoj svakoga radnog dana jezikoslovci i filolozi predstavljaju neku jezičnu temu i savjetuju o pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika od 20. do 24. lipnja svaki će savjetodavac odabrati po jednu zanimljivu manje poznatu riječ iz hrvatskoga rječnika ili jezične prakse i slušateljima na nju skrenuti pozornost.

Emisija Govorimo hrvatski u programu je Hrvatskoga radija (HRT - HR) već 25 godina: pokrenuta je u Obrazovnome i dječjemu programu Hrvatskoga radija 1991. godine kao tjedna polusatna razgovorno-reportažna emisija. Uskoro je promijenila oblik u kratki dnevni jezični savjet trajanja do tri minute.  Prema sadašnjemu programskom rasporedu najprije se emitira u 6.15, a potom u dnevnim reprizama u 10.05 i 17.30. Nakon emitiranja svaki je savjet još nekoliko mjeseci dostupan za naknadno preslušavanje ili preuzimanje na stranici emisije u okviru radijske internetske slušaonice na stranici radio.hrt.hr, a može joj se pristupiti i uz pomoć nove multimedijske usluge HRTi.

Prva urednica emisije Govorimo hrvatski bila je Vesna Svaguša, a potom su je uređivali Jadranka Pintarić, Irena Plejić Premec, Dario Špelić, Smiljana Šunde i Anita Anić. Od 2013. godine urednik emisije je János Römer.

„U emisiji nastojimo kombinirati tri vrste jezičnih savjeta: podsjećamo na neke osnove hrvatskoga jezika i najčešće pogreške, razmatramo jezične dvojbe koje mogu poslužiti finomu ugađanju govorne kultiviranosti, ali skrećemo pozornost i na primjere u kojima jezik nudi alate za kvalitetniju komunikaciju i bolje međuljudske odnose. Primjerice, kad savjetujemo da se govor očisti od psovki i poštapalica ili da ga začinimo s molim i izvoli", ističe urednik emisije János Römer te dodaje kako slušatelji često i sami predlažu teme za emisiju javljajući se sa svojim govornim i jezičnim nedoumicama.

„Elektronička je adresa za kontakt govorimo.hrvatski@hrt.hr, a posebno je zanimljivo kad se otvori pitanje za koje se pokaže da oko odgovora ni stručnjaci nisu suglasni. Tada predstavimo sve mogućnosti i tumačimo zašto bi koja bila dobra. U stručnim jezičnim krugovima postoji i mišljenje da jezični savjeti nisu potrebni jer da je izvorno govorenje jedino pravo govorenje, ali standardni jezik i govor bez sumnje imaju svoju vrijednost u čuvanju nacionalnog identiteta. Poznavanje osnova gramatike, pravopisa i značenja riječi za komunikaciju znači koliko i pranje ruku za zdravlje, a daljnja nadogradnja utječe na stupanj kultiviranosti: na svakomu je da odabere koliko želi. Jedna od osnovnih uloga nacionalnoga javnog medijskog servisa sigurno je ponuditi i takvu nadogradnju, vodeći dakako računa i o tome da je jezik živ i da se mijenja", zaključuje János Römer.

Tijekom proteklih 25 godina u emisiji Govorimo hrvatski slušatelje su savjetovali jezični stručnjaci iz većine hrvatskih institucija koje se skrbe o našemu jeziku.

Današnje premijerne savjetodavce čine primjerice znanstvenici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili s Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ali i drugi stručnjaci koji s obzirom na svoje područja rada mogu savjetovati o govoru ili pismu. U Tjednu lijepih riječi svoje su riječi odabrali doktori znanosti Ivana Kurtović Budja, Tomislava Bošnjak Botica, Mislav Kovačić, Marko Alerić i Dubravka Bouša.