Kultura

Predstavljena je znanstvena monografija „Zemunik u prostoru i vremenu"

Predstavljena je znanstvena monografija „Zemunik u prostoru i vremenu

U prepunoj dvorani Općine Zemunik Donji, u petak 19. kolovoza 2016. godine, predstavljena je znanstvena monografija „Zemunik u prostoru i vremenu", čiji su izdavači Sveučilište u Zadru, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Župa Marije Kraljice Mira - Kraljice Hrvata u Zemuniku i Općina Zemunik Donji.

O ovom divot izdanju od gotovo četiri stotine tiskanih stranica velikog formata, govorili su književnik Tomislav Marijan Bilosnić, don mr. sc. Zdenko Dundović i prof. dr. sc. Josip Faričić. Ovaj iznimni, i slobodno se može kazati povijesti događaj za Zemunik, obogaćen je i kulturno-umjetničkim nastupom KUD-a „Sveta Kata" i ženske klape „Kandelora" iz Zemunika.

U publici koja je pratila predstavljanje monografije sudjelovala je i prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Damir Magaš, bivši zadarski rektor, više sveučilišnih profesora, među kojima iprof. emeritus NikolaJakšić, izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, te drugi sveučilišni profesori, svećenici mons. dr. Pavao Kero, biskupski vikar za kulturu ravnatelj Stalne izložbe crkvene umjetnosti, don Radoica Josip Pinčić, katedralni župnik , don Šime Kevrić  i don Zdenko Dundović, bivši zemunički župnici, i don Jerko Vuleta, sadašnji župnik u Zemuniku, Nikola Dragaš, trostruki svjetski prvak u kuglanju, te mnogi drugi uglednici, gosti i žitelji Zemunika. Skup je pozdravio načelnik općine Zemunik Ivica Šarić, s radošću i uzbuđenjem.

Kao urednici monografije  „Zemunik u prostoru i vremenu" potpisuju se Josip Faričić i Zdenko Dundović, ujedno i idejni pokretači istoimenoga znanstvenoga skupa održanog u Zemuniku 25. kolovoza 2014. godine, čiji se radovi sada donose u monografiji. Suradnici čiji se prilozi objavljuju u monografiji su redom: Sanja Lozić, Ante Šiljeg i Denis Radoš, Dražen Perica, BrunoslavMarijanović i Kristina Horvat, Martina Čelhar i Igor Borzić, Karla Gusar i Dario Vujević, Nikola Jakšić, Tea Perinčić i Tado Oršolić, Kornelija Jurin Starčević, Grozdana Franov Živković, Lovorka Čoralić i Maja Katušić, Josip Faričić, Ante Bralić, Ante Gverić, Zlatko Begonja, Ante Blaće i Anica Čuka, Zdenko Dundović, Vera Graovac Matassi i Martin Šušić, Marko Rapan, Tomislav Šulj, Pavao Kero, Adolf Malić i Tomislav Marijan Bilosnić.

Recenzenti monografije su Damir Karbić i Lena Mirošević, a lektorica Marija Matković, dok prijevode sažetaka na engleski jezik potpisuje Janet Berković, likovno oblikovanje Ljubica Marčetić Marinović, prijelom Grafikart d.o.o i tisak Denona d.o.o. Objavljivanje ove monografije financijski su pomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Općina Zemunik Donji, Udruga za očuvanje i promicanje običaja i tradicije Zemunika Donjeg „Sv. Kata", Dim i sol, ELD, Pinčićd.o. o. i Šare d.o. o.

U uvodnom tekstu monografije prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru, između ostalog kaže: „Zemunik s okolicom imao je veliko značenje u zadarskoj regiji u gotovo svim povijesnim razdobljima, što je posljedica povoljnoga geografskog položaja te s njim povezanoga prometnog vrjednovanja toga ravnokotarskoga naselja i velikoga taktičnog značaja zemuničke Gradine. Prirodni resursi, ponajprije plodno tlo, blagi reljefni oblici, sredozemna klima te podzemne dragocjene zalihe vode bili su ključni za nastanjivanje i gospodarsko korištenje zemuničkoga prostora koji u kontinuitetu traju od prapovijesti. ..

S obzirom na povijesno-geografsko značenje Zemunika, bio je logičan interes znanstvene zajednice, na temelju arheoloških ostataka, arhivskih povijesnih izvora, karata i drugih izvora prostornih podataka te terenskih istraživanja, proučiti taj društveno i gospodarski bitan dio Ravnih kotara. Očekivani su temeljni ishodi ove znanstvene monografije koja je nastala kao rezultat tih istraživanja: a) ostvariti višestruku prigodnu, a zatim i trajnu suradnju akademske zajednice s lokalnom društvenom i gospodarskom zajednicom te b) potaknuti odgovoran odnos svih dionika prema vrijednoj prirodnoj i kulturnoj baštini putem održivoga gospodarenja prostornim resursima te njezina predstavljanja, čuvanja i odmjerenoga vrjednovanja. Znanstvene spoznaje o prirodnoj i kulturnoj baštini te o društvenom i gospodarskomrazvitku trebale bi pridonijeti budućem održivom, uključivom i pametnom razvitku Zemunika...."

Monografija „Zemunik u prostoru i vremenu" obogaćena je iznimno velikim brojem dosad nepoznatih fotografija, karata i faksimila iz povijesti Zemunika, a kao zasebni prilog načinjena je i posebna zemljopisna karta Zemunika.

Tomislav Marijan Bilosnić


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.