Narodni muzej Zadar i Grad Zadar organizatori su izložbe pod nazivom "Lupinizam by Stephan Lupino" koja će se svečano otvoriti u petak, 2. rujna 2016. u 21 sat u Gradskoj loži, Narodni trg Zadar.

Izložba ostaje otvorena do 2. 10. 2016.

Donosimo predgovor Branke Hlevnjak u katalogu izložbe LUPINIZAM:

STEPHAN LUPINO - BUJICA PRED KATAKLIZMU

Svejedno gledate li to u virtualnoj galeriji ili listate kao uzbudljivu slikovnicu. Idealno je, dakako, susresti se s Lupinovim djelom uživo, opipati ga, omirisati, osvojiti ga i usvojiti, jer ono isijava snagom matice koja povlači za sobom sve što joj stoji na putu: od krhke svjetlopisne poezije do erotske zamke voajera; od kritičara bez dlakle na jeziku do pokajnika, od dna do samog vrha odabranih, od celebriranja do celebriteta.

U golemom dvoru rustikalne arhitekture osuvremenjene visokotehnološkim materijalima, postavio je internacionalni umjetnik, Amerikanac i Hrvat francuskog podrijetla, ambijent brendiran "Lupino". U povijesnoj dvorani nižu se visoka i veličanstvena "prijestolja" izrađena iz autentične hrastovine i kovanog željeza. Certifikat o starosti drveta dobiven je od znanstvenog instituta, a potvrdu o snazi umjetničkog dojma upravo pišemo. Prijestolje egipatske kraljice Kleopatre nosi u sebi humanističke i animalističke zapise usuda koji je stajao pred vratima pale civilizacije. Sudbina Julija Cezara već je zapisana u naslonu koji nije drugo nego krvava izdaja. Napoleonovo prijestolje uzdrmano je grafitima građanske revolucije. U dvorani je zapisana povijest svijeta od britanskog prijestolja do suvremenih popartisičkih viđenja Mao Ce Tungova komunizma i Titove Jugoslavije koja je predvodila treći svijet. Jednostavni simboli i poneki tajanstveni zapis drže ključeve razumijevanja Svijeta s jakim pečatom njegova interpretatora - Lupina. Osjeća se moć i tiha nelagoda nad spoznajom prolaznosti. Ali poriv za sjedanjem na ova visoka, teška i masivna prijestolja, s duhovitim rješenjima za držanje prekratkih nogu, je jak. Svatko tko ih gleda želi iskusiti sjećanje na slavne imperije.

Odmah do ove nalazi se dvorana prividnog opuštanja. Čvrste i jake stolice smještene uz stolove za igranje šaha sa šahovskim figurama kipara Lupina, znak su olake igre državama, vojskom, narodima. U dvorani odjekuje pritajeni smijeh moćnika, pomiješan sa topovskom paljbom i rušenjem pijuna. Okolna zrcala uokvirena otpornim hrastovim drvom profinjenih intarzija i istančanih okova, reflektiraju sustav igraće vladavine. Kiparska ruka osjeća se u svakom detalju. Fina zanatska obrada i inteligentan dizajn obavijeni su umjetnikovim šamanstvom. Svaka je stolica u dvorani zasebna priča, epska pjesma, nevidljiva ispovijed umjetnika-pustolova s relacije svjetskih metropola Milano - London - Pariz - New York - Tokio. Sve su vizualno i taktilno uzbudljive, jer svaka nosi u sebi latentnu erotiku. Zajedno, dio su abecede suvremenih hijeroglifa. Kada se u stolicu, ipak, s neizvjesnošću znatiželjnika sjednete duboko k naslonu, nagradit će vas svojom udobnošću. Dirat ćete je prstima pokušavajući upamtiti ugrebene šare i arhetipske slike, asocirajući stare francuske majstore rustikalnog namještaja, diveći se tom mostu koji traje od počêtaka, a danas dobiva Lupinov autorski pečat originalne marke 21. stoljeća.

Slijedi aleja križeva. Drveni i metalni znakovi kiparevi su ispovijedni stihovi posrtaja i traženja oprosta. Između križolike drške napuklog mača, oštog bodeža i metalne aureole nazubljenog cirkulara stoji niz oblika obavijenih ironijom, autoironijom, beznađem i blagoslovljenom ljepotom urezanom u osvojeni materijal. Tu je i fotografski "zbor" anđela, djece s problemima u razvoju ili teško oboljelih. U njihovim očima zrcale se duboka jezera suza zaražena vjerom i nadom u boljitak. Svjedočanstvo je to o humanitarnom radu Stephana Lupina, o grubosti života i iskrenosti kojom umjetnik dopire do najskrovitijih mjesta ranjivosti.

Križevi vode do stolova okovanih teškim lancima, kipo¬va jezičavih zupčanika, kiparskih instalacija prijetećih naznaka i stolica-skulptura na kojima su ispisane šifrirane poruke prema maloj komori s otvorenim i ostakljenim lijesom pale države Jugoslavije. U lijesu su sve svetinje toga doba: od grba i zastave do pionirskih kapa i marama u ko¬jima su se djeca masovno zavjetovala "da će uvijek braniti svoju domovinu". Tu su i manji moćnici s relikvijama pokopane ideologije i izgubljenih ideala, kako osobnih, tako državnih i zemaljskih. Iza svega stoji golema slika spiralno komponiranih grafita s imenima onih koji se vrte oko tri šestice i oko kojih se vrti cijeli svijet apokaliptičnog proročanstva. I sam brend Lupino izrastao je na pjeni mondenosti tog vrtloga, družeći se po njujorškim klubovima sa svjetskom umjetničkom elitom i medijskim moćnicima. Prepoznao ga je "Detalis", "Vogue", "Photo", "Zoom","Europeo", "L'Espresso", "Playboy" i drugi modni i mondeni časopisi. Njima je podigao spomenike - fotoportretima smještenim u goleme hrastove okvire - kao i skulturama sa simbolima biseksualnosti.

Manje i veće figure nižu se dalje plesnom dvoranom. Sve je u pokretu. Plosnati oblici izvedeni u sjajnom metalu ispisani su kao prostorni znakovi. S lica i naličja ove su skulpture spoj ljepote i elegancije s ponekim zastrašujućim simbolom zla.

S ukupnim djelom Stephana Lupina emaniraju odlučnost i strast. Umjetnikova poetska britkost davno je već probila krhki svjetlopisni zapis i ušla i kiparske prostore otpornog drveta i metala srebrnog sjaja. To je apokaliptični ples vitkih plesačica i plesača, bez tjelesnosti. Oblikovani su kao suvremeni kodovi kojima se vjeruje, koje se sluša i koji vode prostorno-vremensko-socijalne programe pojedinaca i skupina. Neobičnih oblika oni su proizvod tehnološke evolucije. Poneki od njih zarobljen je u oblik stola ili stolice. Zajedno proričući svijetu zlu kob.

Ova je brendirana fantazmagorija milenijski mit o vječnosti kojoj su život i smrt samo ritam srca očitan sustavom uzlazno silaznog dijagrama sjajnih amplituda. U Lupinovu djelu taj je ritam zaglušujući, zarazan izravnom ljepotom.

U posljednjoj sobi ogleda se u unikatnim ogledalima i stolicama visoka estetika svjetskog glamura, s jakom reminiscencijom na Gesamtkunstwerk koji je upravo u američkom art decou doživio vrhunac. Nomen est omen. (Ime je znak). Iza brenda Lupino stoji Stephan Lupino, tjelohranitelj, model, fotograf, humanitarac, dizajner, kipar i slikar, multimedijalan umjetnik koji izgara u ekstazama zaokupljen ljepotom oblika i snagom njegova govora, s duhovnom povlasticom odabranih.

Branka Hlevnjak