Djela velikoga virtuoza kiparstva švicarskoga umjetnika Alberta Giacomettija, među kojima i "Čovjek koji hoda"-  antologijska i jedna od najamblematičnijim skulptura 20. stoljeća, bit će predstavljena na izložbi u Umjetničkome paviljonu koja će zainteresiranoj publici otvoriti vrata 21. rujna ove godine.   

Izložba Alberto Giacometti: skulpture, crteži, litografije "Portreti sadašnjosti", priređena u okviru ciklusa "Najveći kipari 20. stoljeća", donosi Giacomettijeva djela posuđena iz francuske Fundacije Maeght - 12 crteža, 13 litografija i devet skulptura, izvijestila je u srijedu ravnateljica Umjetničkoga paviljona i autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić na konferenciji za novinare gdje su iznesene prve informacije o toj velikoj izložbi.

Uz "Čovjeka koji hoda", bit će izložene i "Žene iz Venecije" - ciklus od devet skulptura koje su 1956. godine bile izložene na Biennalu u Veneciji, a nastale su zajedno s "Čovjekom koji hoda" kao Giacomettijeva reminiscencija na strahote Drugoga svjetskog rata.

Poklečki Stošić: Izložba doista govori o tome da Zagreb nije slučajno na likovnoj karti Europe

Ravnateljica Umjetničkoga paviljona uvjerena je kako i ta izložba, nakon velikih izložaba Joana Miróa i Augusta Rodina, doista govori o tome da Zagreb nije slučajno na likovnoj karti Europe, već kulturna destinacija za koju se zna.

Jer, dodala je, kulturna događanja u Zagrebu postala su toliko uobičajena kao da se događaju u bilo kojoj europskoj metropoli i te su izložbe mogle biti postavljene u bilo kojem europskom gradu. To, smatra Poklečki Stošić, svjedoči da Umjetnički paviljon i grad Zagreb imaju strategiju likovnoga, odnosno kulturnoga, razvoja.

"Bit ću slobodna reći da svjedoči i o strategiji kulturnog razvoja ove države, jer Giacomettijeva izložba nije važna samo za Zagreb, već i za Hrvatsku", rekla je. Smatra da je golemi uspjeh prirediti Giacomettijevu izložbu jer, primjerice, skulptura koja je prije nekoliko godina prodana za 104 milijuna dolara na aukciji Sotheby'sa u Londonu, a riječ je o "Čovjeku koji hoda", dovoljno govori sama za sebe.        

Izložba je ostvarena zahvaljujući generalnome sponzoru tvrtki Ini, a izvršni direktor PF Korporativnih poslova Ine Tomislav Tuer istaknuo je kako se "INA kao jedna od najvećih hrvatskih kompanija trudi istovremeno biti i zamašnjak za inicijative koje pridonose boljoj kvaliteti života zajednice. Rekao je kako je za Inu čast da i, kao generalni sponzor ove izložbe. pridonese tomu da Zagreb bude jedna od vodećih europskih prijestolnica kulture.

 Na konferenciji za novinare bio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo kako je ravnateljica Umjetničkoga paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je tu dužnost preuzela početkom 2014. godine, svoje znanje i iskustvo pretočila u praksu, uz pomoć pročelnika Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivice Lovrića i njegovu pomoć kao gradonačelnika.

Bandić je izjavio kako je "sretan što u Zagreb dolazi najskuplja skulptura na svijetu", te što će tu izložbu, koja će Zagreb ponovno staviti na pijedestal kulturnih i turističkih destinacija Europe, imati prigodu posjetitelji razgledati tijekom tri i pol mjeseca.

Alberto Giacometti (Borgonovo, 1901. - Chur, Švicarska, 1966.), švicarski je kipar i slikar koji je dio života živio i radio u Francuskoj. Nakon Ženeve, kiparstvo je učio u Parizu kod Émila-Antoinea Bourdellea. Na njegov umjetnički razvoj odlučujuće su utjecali primitivna polinezijska i afrička umjetnost te kubizam. Nakon apstraktne faze vezuje se uz nadrealiste (1928.–35.) i tijekom toga razdoblja ostvario je osebujne nadrealističke prostorne konstrukcije. Od 1935. vraća se figuraciji, a od 1945. radi ekspresivne, ekstremno izdužene brončane glave i poprsja, te ljudske likove, pojedinačne ili u skupinama, koji sugeriraju egzistencijalnu tragediju. Nakon 1950. sve intenzivnije slika i crta obiteljske portrete, poglavito brata Diega, krajolike i aktove u interijeru. Bavio se i grafikom te je zdao mapu od 150 litografija Pariz bez kraja (Paris sans fin, 1969).

 Izložba će biti otvorena do 8. siječnja 2017. godine.