Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru je, u suradnji s Općinom Tkon i uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i Zadarske županije, upravo je završio drugu kampanju istraživanja na lokalitetu Poljana, za koji se pretpostavlja da krije ostatke crkve sv. Aleksandra, pape, rimskog biskupa od 105. do 110. godine.

- Ovogodišnja istraživanja pružila su nove vrijedne rezultate. Otkriveno je da se zidovi šire i na susjedne parcele gdje su najvjerojatnije iskrčeni stoljetnom obradom zemlje. Pronađeni su i dijelovi podnice u dvije prostorije koje su očito bile pokrivene mozaičnim podom.

Nažalost, sam mozaik nije pronađen in situ, ali je pronađena njegova podloga te mnoštvo tessera, kockica od kojih je mozaik bio sastavljen. Otkriveni su i dokumentirani zidovi sagrađeni u suhozidnoj tehnici koji su kroz prošlost omeđivali gomilu.

Sama činjenica da je prostor gomile ostao izvan dohvata privatnog vlasništva, za razliku od okolnih parcela, može ukazivati na poseban odnos mještana prema tom lokalitetu. Kao i u lanjskoj kampanji, pronađeno je i mnoštvo ulomaka antičke i kasnoantičke keramike koju možemo datirati od 1. do 6. stoljeća, ali i ulomci ranonovovjekovne keramike.

Istraživanja 2015. i 2016. godine, iako nevelika po opsegu, pružila su uvid u karakter lokaliteta i podlogu za ambicioznije radove koje planiramo za 2017. godinu, govori voditelj istraživanja doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić s Odjela za arheologiju, u čijem su timu bili zamjenica Zrinka Brkan Klarin, dipl. arheologinja, te studenti Jelena Koprek, Kristijan Hazoš, Marko Sjauš i Davor Matešić.

Gdje se točno crkva nalazila, nije pouzdano poznato, napominje prof. Fabijanić, a neće ni biti do završetka arheoloških istraživanja. Na predjelu Poljane, otprilike kilometar jugoistočno od središta mjesta, uz more, nalazi se oveća gomila kamenja za koju lokalna tradicija smatra da krije ostatke crkve, a u širem području vide se ponegdje dobro očuvani ostaci rimskih zidova.

- Mještani spominju i ostatke mozaika, u literaturi su nalazi grobova na tome mjestu, a u Tkonu postoji priča da su tu pokopani „rimski vojnici". Važno je napomenuti da je na tom mjestu i bunar sa slatkom vodom nazvan Šipnata što je stari toponim antičkog porijekla.

Ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se na tom mjestu nalazila rimska vila rustika ili omanje naselje za čije je potrebe možda u razdoblju kasne antike sagrađena ranokršćanska crkva. Dakle, po svemu sudeći, gomila bi uistinu mogla kriti ostatke neke crkve, a razložno bi bilo pretpostaviti da je riječ upravo o ostacima crkve sv. Aleksandra, objašnjava prof. Fabijanić.

Crkva sv. Aleksandra u Tkonu spominje se prvi put u povijesnim izvorima potkraj 11. stoljeća. U dokumentu se spominje Petar, opat benediktinskog samostana u Biogradu, koji je kupio zemlju nasuprot crkve sv. Aleksandra, pa bi bilo logično pretpostaviti da je crkva tada postojala. Crkva se ne spominje u kasnom srednjem vijeku te se smatra da je do tada prestala funkcionirati, a možda se pretvorila i u ruševinu.

Andrina Luić/Naši školji