Zadrani žele urbane vrtove i društveni vrt, a od osoba koje su izrazile interes za njihovo korištenje najčešći motiv je boravak na otvorenom i rekreacija. Kao druge motive, građani su još naveli druženje i učenje novih vještina, nakon čega slijede ljubav prema vrtlarstvu, te rast cijena poljoprivrednih proizvoda.

Žele li građani urbane vrtove i društveni vrt u Zadru, pitanje je o kojem se raspravljalo na jučerašnjoj javnoj tribini u organizaciji udruge „Eko-Zadar“ koja se održala u Gradskoj knjižnici Zadar u sklopu projekta AgroAgora. Ovim su povodom predstavljeni rezultati ankete provedene među građanima Zadra pod naslovom "Želite li urbane vrtove i društveni vrt?".

Na tribini je sudjelovala mag. ing.arch., permakulturna edukatorica i dizajnerica Cvijeta Biščević koja je savjetnica u procesu uspostave društvenog vrta u sklopu gradskog vrta na Gergovici u Puli kojeg je koordinirala udruga Zelena Istra, te je dizajnirala drugi gradski vrt u Puli na lokaciji Lošinjska, kao i gradske vrtove u Križevcima.

Anketa je provedena između 22. listopada i 25. studenog 2024. online i putem glasačkih listića koji su zajedno s kutijom za prikupljanje bili postavljeni u Gradskoj knjižnici Zadar. Ukupno je prikupljeno 176 ispunjenih anketnih upitnika, od čega 87 online i 89 u glasačkoj kutiji. 63% osoba koje su ispunile upitnik izjavilo je kako bili zainteresirano koristiti vrtnu parcelu u sklopu gradskih vrtova ukoliko bi Grad Zadar raspisao natječaj za dodjelu parcela, a njih 64% njih iskazalo je interes za korištenjem društvenog vrta.

"Pojmovi „urbani vrtovi“ ili „gradski vrtovi“ podrazumijevaju dodjelu vrtnih parcela građanima na korištenje od strane gradske uprave putem javnog natječaja, bilo izravno ili posredstvom neke od udruga, dok se kod društvenih vrtova radi o većoj parceli koja se koristi participativno od strane vrtlarske zajednice koja upravlja aktivnostima vrta.

Društveni vrtovi često imaju za cilj povećati uključenost osoba u društveno manje povoljnom položaju", istaknula je Bišćević napominjući kako grad Zadar ima velike prednosti za ovakav projekt te kako postoji izuzetan interes građana za njima.

Anketa koju je u jesen prošle godine provela udruga „Eko-Zadar“ pokazala je kako je 93% građana umjereno do jako dobro informirana s pojmovima urbane poljoprivrede, urbanih i društvenih vrtova, te kako bi za godišnji najam vrtne parcele oko 55 % osoba koje su ispunile upitnik bilo voljno izdvojiti do 50 eura, dok bi za komunalne troškove povezane s korištenjem vrta njih 34% godišnje bilo voljno izdvojiti do 20 eura, a 39% do 50 eura. Među osobama koje su ispunile anketu, njih 75% nema vrt u Zadru kojeg bi mogli koristiti, dok ih isto toliko raspolaže vrtom izvan Zadra.

Što se tiče dobne skupine, anketom se pokazalo kako je najzanimljivija skupina zainteresirana za urbane i društvene vrtove između 18 i 65 godina.

"O inicijativi za pokretanje gradskih vrtova unutar udruge razgovaramo već duže vremena. Svjesni smo da realizacija ovih inicijativa košta i željeli smo joj pristupiti sustavno. U sklopu „Urban Farming Education for Sustainable Future“ izradili smo Studiju urbane poljoprivrede u Hrvatskoj koja je pokazala izostanak urbanih vrtova u Dalmaciji i pitali smo se što je tome razlog, te što je za nas bilo još važnije i – postoji li interes za formiranjem gradskih vrtova i društvenog vrta u Zadru.

Ova je studija pokazala kako među 10 hrvatskih gradova s najvećim brojem stanovnika samo Split i Zadar, drugi i peti grad po broju stanovnika, još uvijek nemaju uspostavljene urbane vrtove", istaknula je Nives Rogoznica iz udruge „Eko-Zadar“.

Projekt AgroAgora u ukupnoj vrijednosti od 10.500,00 EUR financira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske.