Hrvatska je suočena s gubitkom plodnog tla zbog erozije, klimatskih promjena, neodrživih poljoprivrednih praksi i urbanizacije.

Prema od ranije poznatim podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), stanje humusa u oraničnim slojevima tla je zabrinjavajuće. Oko 90 posto tala ima manje od tri posto humusa, a više od 55 posto njih ima manje od dva posto. Ovo su kritične razine za očuvanje plodnosti tla i poljoprivrede.

Jedan od glavnih uzroka smanjenja humusa su intenzivne metode obrade tla i prekomjerna upotreba mineralnih gnojiva, što ubrzava degradaciju organske tvari u tlu, kao i klimatske promjene. Hrvatska tu nije iznimka. Prema podacima FAO-a, UN-ove organizacije za hranu i poljoprivrednu do 90 posto površinskog sloja tla na planetu moglo biti ugroženo do 2050. godine.

“Problem dodatno otežava to što se od poljoprivrednika diljem svijeta traži se da povećaju prinose usjeva i smanje utjecaj na okoliš dok se suočavaju s teškim vremenskim promjenama”, piše Elizabeth De Gaetano, pri Euractivovom “Advocacy Lab-u”.

Mjere za očuvanje humusa u Hrvatskoj

Poticanje ekološke poljoprivrede i smanjenje upotrebe kemijskih gnojiva kroz EU programe poput Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Hrvatska također ima planove za povećanje biološke aktivnosti tla primjenom organskog gnojiva poput stajnjaka i komposta.

Promicanje održive obrade tla, poput plitkog oranja i zelene gnojidbe, radi očuvanja humusa i smanjenja erozije tla. Uvođenje metoda regenerativne poljoprivrede, poput korištenja mikrobiološki aktivnog komposta, kompostnog čaja i biougljena, koji mogu značajno doprinijeti povećanju biološke aktivnosti tla.

Implementacija ovih mjera zahtijeva značajna ulaganja i promjenu poljoprivrednih praksi, što može biti izazovno za male i srednje poljoprivrednike. Prekomjerno oslanjanje na mineralna gnojiva i pesticida često se nastavlja zbog kratkoročnih ekonomskih pritisaka, unatoč preporukama za smanjenje njihove upotrebe. Neke politike stoga ostaju neujednačeno primijenjene zbog slabog nadzora ili nedostatka edukacije među poljoprivrednicima.

Prema dostupnim podacima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja akcijski plan za borbu protiv dezertifikacije sadrži specifične mjere za očuvanje humusa, uključujući sprječavanje daljnje degradacije zemljišta kroz zelenu infrastrukturu i ekološku poljoprivredu.

Zelenija i bolja rješenja

Regenerativna poljoprivreda je jedna od najpopularnijih zelenih rješenja. Primjena prirodnih metoda za poboljšanje tla, poput permakulturnih principa, može značajno povećati sadržaj humusa i osigurati otpornost agroekosustava na klimatske promjene. Korištenje biougljena i kompostnog čaja može pomoći u obnavljanju tla i povećanju retencije vode, što je ključno za sušna područja. Promocija autohtonih metoda upravljanja tlom i veća edukacija poljoprivrednika o održivim praksama također mogu znatno pomoći.

Implementacija ovih mjera spora je zbog administrativnih prepreka i nedostatka financijskih sredstava. Političke i ekonomske prioritete često dominiraju razvojne potrebe poput urbanizacije, što dovodi do dodatnog gubitka tla. Neka rješenja, poput intenziviranja ekološke poljoprivrede, imaju visoke inicijalne troškove i zahtijevaju značajnu edukaciju poljoprivrednika.

Agroekologija kombinira tradicionalne metode s modernim znanstvenim spoznajama koje mogu regenerirati humus i unaprijediti bioraznolikost. Bolje upravljanje sustavima navodnjavanja može smanjiti ispiranje humusa. A jača uključenost lokalnih zajednica u očuvanje tla ključna je za dugoročnu održivost.

Europska unija podržava nekoliko inicijativa i projekata u Hrvatskoj koji se bave očuvanjem i poboljšanjem plodnosti tla, uključujući aktivnosti koje su dio šireg okvira Europskog zelenog plana i Strategije EU-a o tlu za 2030. Dok brojni programi nude značajnu podršku, izazovi su i dalje isti: ograničena primjena inovativnih praksi na lokalnoj razini zbog slabijeg znanja ili infrastrukture; visoki troškovi prijelaza na održive metode za manje poljoprivrednike.

Problemi u provedbi zakonskih mjera zahtijevaju prilagodbu specifičnim uvjetima tla i klime u Hrvatskoj.