Građani i građanke Zadra, želite li urbane vrtove i društveni vrt u Zadru? Ovo pitanje postavljaju iz udruge „Eko-Zadar“ u anketi koja će do 25. studenog biti dostupna online na mrežnoj stranici udruge te u fizičkom obliku u Gradskoj knjižnici Zadar. Anketa se provodi u sklopu projekta AgroAgora.

Rezultati ankete bit će javno predstavljeni u siječnju sljedeće godine u sklopu javne tribine o okolišnim, klimatskih i društvenim dobrobitima urbanih vrtova. 

- Želimo ispitati postoji li u Zadru i koliki je interes građanki i građana za formiranjem urbanih vrtova i društvenog vrta kako bismo temeljem toga razmotrili mogućnost zagovaranja takve inicijative.

Zahvalni smo Gradskoj knjižnici Zadar koja nam je dopustila da anketne listiće postavimo kod njih u Središnjoj knjižnici, a kako bismo i građankama i građanima koji nisu vični korištenju online okruženja omogućili da izraze svoje mišljenje, rekla je Nives Rogoznica, voditeljica odnosa s javnošću projekta AgroAgora navodeći kako je udruga „Eko-Zadar“ 2023. godine izradila Studiju urbane poljoprivrede u Hrvatskoj koja je pokazala potpun izostanak urbanih vrtova u Dalmaciji.

- Među 10 hrvatskih gradova s najvećim brojem stanovnika samo Split i Zadar, drugi i peti grad po broju stanovnika, još uvijek nemaju uspostavljene urbane vrtove. Istodobno, 20 gradova je 2023. godine imalo uspostavljene urbane vrtove. Istraživanje je pokazalo da su ovakvi vrtovi uspostavljeni kroz dva modela, pa tako imamo urbane vrtove kojima upravlja gradska uprava, a putem javnog poziva parcele se izravno dodjeljuju građanima na korištenje, ali i vrtove kojima upravljaju organizacije civilnog društva, uključujući slučajeve u kojima gradske uprave putem javnih poziva tim organizacijama dodjeljuju vrtove na upravljanje. U prvu skupinu spadaju Ivanić-Grad, Virovitica, Zagreb, Belišće, Slavonski Brod, Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Ozalj, Ludbreg, Samobor, Duga Resa, Rovinj, Umag i Pula, dok organizacije civilnog društva upravljaju urbanim vrtovima u Varaždinu, Sisku, Koprivnici, Rijeci i Križevcima. Javno postavljanje pitanja građanima i građanima nije neuobičajeno, to su primjerice 2022. učinili Grad Oroslavje na svojoj Facebook stranici 2022. i Grad Novigrad – Cittanova koji je putem svojih službenih stranica uputio javni poziv građanima kako bi utvrdili postoji li interes, dodala je Rogoznica.

Udrugu „Eko-Zadar“ zanima i postoji li interes građanki i građana za formiranjem društvenog vrta. Naime po pojmom „urbani vrtovi“ ili „gradski vrtovi“ podrazumijeva se dodjela vrtnih parcela građanima na korištenje od strane gradske uprave putem javnog natječaja, bilo izravno ili posredstvom neke od udruga.

Takovi vrtovi mogu, ali i ne moraju biti uređeni na način da imaju prostor za druženje i zajedničke  aktivnosti korisnika, dok su društveni vrtovi, kako im naziv i govori - izrazito društveno usmjereni i od korisnika se očekuje sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima vrtlarske zajednice poput održavanja radionica ili brige o zajedničkom prostoru, te aktivno sudjelovanje u upravljanju vrtom. Društveni vrtovi često imaju za cilj povećati uključenost osoba u društveno manje povoljnom položaju. 

Inspiracija Društveni vrt u Puli

- Naša inspiracija za ovaj korak je uspostava društvenog vrta na Gregovici u Puli i način na koji je udruga Zelena Istra zajedno s partnerima provela zagovarački proces uspostave urbanih vrtova i društveno vrta. Od 2021. godine Zelena Istra upravlja Društvenim vrtom na Gregovici zajedno s Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Gimnazijom Pula, Školom za odgoj i obrazovanje – Pula, Studentskom udrugom Pula i Udrugom za autizam Istra. Vrt je Zelenoj Istri dodijeljen nakon kampanje „Vratite vrt u grad“ i inicijative participativnog zagovaranja u koju su bili uključeni građani Pule i spomenuti partneri. Izradili su model pulskih urbanih vrtova i pulskog Društvenog vrta koji koje je Grad Pula pretočio u odgovarajuće odluke, te je raspisao natječaj za upravljanje i korištenje Društvenog vrta otvoren za organizacije civilnog društva, kao i  natječaj za dodjelu parcela za građane, pojasnila je Rogoznica. 

Projekt AgroAgora u ukupnoj vrijednosti od 10.500,00 EUR financira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske.