Uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavili su Eurostatove statistike o bacanju hrane.

Prema najnovijim podacima, U Hrvatskoj se godišnje baci oko 280 000 tona hrane, što je oko 72 kilograma hrane po stanovniku. Ova brojka jest velika, posebno ako se uzme u obzir da se Hrvati jako žale na visoke cijene hrane, ali u široj slici ne stojimo toliko loše. Štoviše, po ukupnim brojkama Hrvatska je uz Sloveniju članica EU u kojoj se baca najmanje hrane. Prosjek EU je 131 kilogram po stanovniku godišnje. 

Ono što jest zabrinjavajuće je da se velika većina hrane ne baca iz trgovina ni restorana već iz kućanstava. Čak 76 posto bačene hrane otpada na kućanstva, što je 22 posto više od projeka EU. U tome je Hrvatska pri vrhu ljestvice.  Tržišna vrijednost hrane bačene u EU-u procjenjuje se na ukupno 132 milijarde eura.

Hrana se prema istraživanjima najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti i nepoznavanja razlike između oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi. U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane HAPIH i EFSA održali su kulinarsku radionicu o smanjenju bacanja hrane, a sve su klopu edukativne kampanje Safe2Eat.