Hrvatska obrtnička komora ovoga je vikenda u Zadru okupila više od 200 ribara, predstavnika zakonodavaca, nadležnih tijela, znanstvenih institucija te sve ključne dionike u ribarstvu u raspravama o aktualnostima u sektoru te brojnim predavanjima i panelima.

Ceh ribarstva i akvakulture HOK-a ovim je povodom održao sjednice o aktualnom stanju u sektoru i formulirao zaključke koji će svojom primjenom unaprijediti hrvatsko ribarstvo i akvakulturu.

Nakon tematskih izlaganja i panel rasprava, predsjednik Ceha ribarstva i akvakulture HOK-a Stjepan Nedoklan predstavio je zaključke Ceha donesene povodom ovog tradicionalnog okupljanja ribara, a koje će se uputiti nadležnim tijelima na postupanje: potrebna je brža administrativna obrada zahtjeva i isplata mjera i potpora u ribarstvu; neophodno je izjednačavanje uvjeta zapošljavanja radne snage u ribarstvu s drugim deficitarnim zanimanjima.

Ususret izazovima koji su pred sektorom, ključno je intenziviranje aktivnosti izrada pravilnika i karti zaštićenih područja te kontinuirano sudjelovanje predstavnika ribara u istima; potrebno je pojednostaviti i rasteretiti administrativne obaveze pri obavljanju ribarske djelatnosti; u cilju očuvanja i poticanja marikulture, ključno je nastaviti aktivnosti ublažavanja šteta nastalih predacijom orade na uzgajalištima dagnji i kamenica.

A kada je riječ o nedostatku radnika, dubrovački ribar Mato Oberan kaže kako se za sada snalaze no u budućnosti će sve više trebati angažirati i ribare iz trećih zemalja.

Na ovakav ili onakav način uspijeva se skrpiti situacija s radnom snagom u nekom pozitivnom obliku, kaže Oberan.

Problema s radnom snagom nema Mate Sviličić (27) iz Komiže, vjerojatno najmlađi profesionalni ribar na Jadranu. On na more za sada ide sam i lovi dubinskim parangalima te tako potiče održivo ribarstvo.

U budućnosti ću naravno tražiti i veći brod i posadu te tako olakšati i ako Bog da zaposliti prijatelje koji sa mnom žive u Komiži pa ćemo na taj način lagano poticati druge da se počnu baviti ribarstvom, kaže mladi komiški ribar. 

Mate za razliku od drugih smatra kako ne mogu svi živjeti od turizma, te kako treba nastaviti ribarsku tradiciju poznatih komiških ribara. I njegovi su preci bili ribari, ali i težaci pa Mate s ribarstvom nastoji kombinirati i poljoprivredu.

Imam i OPG i ribarstvo tako da pokušavam održavati te primarne grane našega gospodarstva na otoku. Cilj mi je na taj način potaknuti i ostale mlade da se zadrže na otoku i da se trude i rade.

Svi upiru u turizam. Istina, turizma je lakša lova i lakši posao ali treba održavati i ove druge primarne grane, a ne samo turizam, kaže Mate.

I dok je mladi komiški ribar optimističan, skupina hvarskih ribara žali se na pojedine rekreativne ribolovce. Tvrde da su im nelojalna konkurencija, te da svojim ribolovnim alatima utječu i na populaciju hobotnica u moru oko Hvara. Stoga Hvarani traže stroži inspekcijski nadzor. 

Non-stop se lovi hobotnica i toliki je prelov ronilaca. Ne treba biti puno pametan, dosta je obići broda, vale, porte i vidit će te koliko je ljudi u moru i koliko ih ima za pasom hobotnice, kaže nam jedan od hvarskih ribara. Dodaje kako se izlovljavaju sve manji primjerci hobotnica, tako da predlažu u određenim vremenskim razdobljima zabranu izlova.

Drugi hvarski ribar nam priča kako im posao trpi zbog nekolicine rekreativnih ribolovaca. - Evo vam svjež primjer.

Prije deset dana sam imao dogovor da ću čoviku donit ribu u restoran. Kaže, triba mu deset kila ribe i ja dođem s deset kila ribe, dogovorene, a on mi govori, a oprosti, jučer san kupija ribu u sportaša, dvadeset kila po cijeni od dvadeset eura, što je duplo manje od normalne cijene i govori - ne mogu ti uzet ribu, govori hvarski ribar.

Svega toga je svjestan i ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura.

Nije lagano, imamo jako puno slučajeva, radimo zajedno i s drugim službama, pogotovo s policijom i carinom, jer ako se, primjerice, riba skladišti u privatnoj kući, naši inspektori nemaju ovlasti, međutim s drugim službama idemo u tom smjeru te mislim da će se u idućem razdoblju to popraviti, ali imamo jako veliko područje.

To je šest tisuća kilometara obale i jako puno je sudionika, kaže Mišura.