Nizozemac Mark Rutte preuzima u utorak jednu od najmoćnijih dužnosti na svijetu – glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza.

No čak i kad bi bivši nizozemski premijer želio protresti stvari nakon što preuzme dužnost od Norvežanina Jensa Stoltenberga, on to vjerojatno neće moći učiniti.

Dužnost glavnog tajnika u biti znači da će Rutte predvoditi civilnu birokraciju nesklonu riziku dok pravu moć u konačnici imaju države članice, prije svega Sjedinjene Države.

Članice Saveza, njih 32, u mnogočemu su se, zamijenivši jednog uglađenog, sredovječnog bivšeg premijera iz sjeverne Europe drugim, odlučile da mnogo toga ostane po starome.

„U ovakvoj teškoj geopolitičkoj situaciji, zadržavanje kontinuiteta i iste vanjskopolitičke i sigurnosne linije jako je važno”, rekao je visoki diplomat NATO-a za AFP.

Stoltenberg je tijekom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog svojeg smirenog vođenja ponekad podijeljenog Saveza.

Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Trump ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu osiguravši da NATO ne bude izravno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo je reformu obrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom.

„Saveznici su tražili nekoga tko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i tko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom, tko je dobro znao s Trumpom”, rekao je Jamie Shea, bivši visoki dužnosnik NATO-a koji sada radi za think tank Chatham House.

Rutte, favorit ključnih sila poput SAD-a, Britanije, Francuske i Njemačke, ispunjavao je sve te uvjete.

Kao veteran koji je u Nizozemskoj 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji.

„On je graditelj konsenzusa s nepokolebljivom predanošću transatlantskom savezu”, rekao je visoki američki dužnosnik.

Nizozemac odlučno podržava Kijev i nije se bojao iskreno razgovarati s Trumpom, koji bi se mogao vratiti u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora 5. studenoga.

Luđačka košulja konsenzusa?

Ostavimo li sličnosti postrani, diplomati kažu da bi Rutte, poznat po izravnosti, trebao unijeti dašak svježine u Sjevernoatlantski savez nakon dugogodišnjeg Stoltenbergovog mandata.

No Rutteu će vjerojatno biti teško provesti velike promjene.

Premda izgleda da ima moćnu poziciju, glavni tajnik zapravo je samo na čelu civilne birokracije od oko 1500 ljudi.

Vojnu moć imaju države članice, u prvom redu američki general koji obnaša dužnost vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR).

Glavni tajnik NATO-a često je više glasnogovornik Saveza. Stoltenberg je bio poznat po pažljivom formuliranju stajališta koje bi mogao iznijeti.

Sve odluke u NATO-u moraju prihvatiti sve države članice, a osoba na vrhu ograničena je time koliko su saveznici, osobito Washington, spremni daleko ići.

Smjer za iduću godinu određen je na samitu u Washingtonu u srpnju.

„NATO je organizacija koja počiva na konsenzusu. Sve, apsolutno sve, od najobičnijih do najvažnijih strateških pitanja, odlučuje se konsenzusom”, rekao je Ian Lesser iz think tanka Marshallov fond za Njemačku.

„Stoga pojedini glavni tajnici imaju očito jako ograničen prostor za preoblikovanje onoga što NATO radi i kako to radi.”

Imajući to u vidu, Rutte ipak raspolaže s nekim polugama kako bi pokušao progurati prioritete.

„Glavni tajnik može biti ključan u stavljanju pitanja na dnevni red za raspravu”, rekao je Lesser. „To je zapravo velika uloga.”

Stoltenberg je svoju poziciju koristio kako bi vršio pritisak na saveznike da podržavaju Ukrajinu, pridaju veću pozornost klimatskim promjenama i jačanju veza s azijsko-pacifičkom regijom.

Diplomati kažu da bi Rutte mogao pokušati poboljšati koordinaciju između Europske unije i NATO-a, što dugo osujećuje spor Turske i Cipra.

No njegova glavna prilika da ostavi svoj pečat vjerojatno će se pojaviti ako se politička situacija zaoštri zbog povratka Trumpa u Bijelu kuću ili velike promjene u Ukrajini.

Tada će trebati svo svoje diplomatsko umijeće i dug popis kontakata da sačuva pozornost i predanost različitih čelnika NATO-a.

„Umijeće i osobnost glavnog tajnika mogu učiniti razliku, posebno u uvjetima kada je Savez u kušnji”, rekao je Lesser.