Više od tisuću članova HGSS-a brine o sigurnosti građana 24 sata na dan. Jadran Kapović, informatičar i analitičar u HGSS-u otkrio je što će spašavatelji najviše pamtiti nakon ljetne sezone.

“Generalno, u ljetnom periodu dogodi se 200 do 250 akcija, spasimo nešto više ljudi od toga, otprilike 300.

Ne možemo govoriti o povećanom broju ili bitnoj razlici u odnosu na prošle sezone. Ljudi se najčešće izgube u planini odnosno ne pripreme se dovoljno za izlet na nepoznatom terenu. Primijetili smo da su česte i situacije u kojima ljudi ne ponesu dovoljno vode. Te dvije stvari u kombinaciji mogu biti i fatalne, no nismo imali povećan broj takvih situacija’, rekao je Jadran Kapović.

Prokomentirao je i razliku između akcija spašavanja na obali i na kontinentu: “S obzirom na to da više turista odnosno stranih državljana boravi na obali, češće su penjačke akcije ili klasične planinarske akcije u kojima se netko ozlijedi.

Na kontinentu češće su potražne akcije, iziskuju više vremena, ljudi i opreme”, govori, a prenosi Dnevnik.

U ljetnim mjesecima veći je broj turista pa je tako i rizik od potencijalnih ozljeda i akcija veći, ali na kraju godine razlika u odnosu na hrvatske državljane kojima je potrebna naša pomoć je svega 15 posto.”

S planinarenjem više problema imaju muškarci, rekao je i objasnio: “Generalno, skloniji su izlagati se rizičnijim situacijama. U statistici 65 do 70 posto akcija je zbog muškaraca, a 30 posto zbog žena.”

Izdvojio je i neke bizarne situacije:

“Počnemo nekoga tražiti, a na kraju dobijemo dojavu da se ta osoba nalazi u restoranu i uživa u večeri, dok ju naši traže po terenu. Ali u 75 godine koliko već spašavamo, malo nas toga može iznenaditi.”

U srijedu se obilježava Međunarodni dan gorskih spašavatelja povodom čega će pripadnici HGSS-a pokazati prikladne vježbe na Paklenici.