Vrijeme je da se vratimo najosnovnijim navikama poput serviranja besplatne pitke vode, pijenja s javnih česmi i nadopunjavanja višekratnih boca - upravo je to cilj inicijative naziva Voda Malih Divova.

U Šibensko-kninskoj županiji razvija se jedna sasvim posebna priča – Voda Malih Divova. Ime je to koje stoji iza inicijative za dostupnost, promociju i zaštitu pitke vode ovog područja koju je pokrenula županijska turistička zajednica.

Inicijativa je osmišljena i pokrenuta kao platforma kroz koju se može vrlo konkretno doprinijeti održivosti, ne samo turizma, već i šireg života zajednice.

”Ideja je da kroz naglašenu promociju ističemo one ugostitelje koji su spremni provoditi održivu praksu serviranja besplatne pitke vode i punjenja višekratnih boca. Sve to zaokruženo u jednu zanimljivu priču i atraktivan vizualni identitet”, opisuje Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.

Prisjeća se kako je prije sedam- osam godina na jednom putovanju u Francusku primijetio da u svakom ugostiteljskom objektu u koji je kroz nekoliko dana ušao, gostima najprije serviraju bokal besplatne pitke vode i tek onda pitaju za narudžbu. Pomislio je tada da je to divan običaj i kako bi bilo dobro da takva praksa zaživi i u Hrvatskoj.

Zaštitnici vode svoga kraja

Osnovni cilj je da inicijativa zaživi lokalno, među domaćim ljudima, a oni su ti koji će je širiti dalje.

”Želimo postići poistovjećivanje s inicijativom, osjećaj ponosa i svijesti o vrijednim resursima koje smo zatekli rođenjem u ovome kraju. To je neprocjenjivo. Za to se vrijedi boriti”, ističe Tina Vickov, jedna od idejnih začetnica projekta, danas jedna od koordinatorica.

Služe se komunikacijskim alatima koji suptilno, ali neizbježno promiču ideju – ugostitelje žele ujediniti u promjeni, oni postaju Zaštitnicima vode svoga kraja. Inicijativa se prvenstveno komunicira u kafićima i restoranima putem priča o Vodi Malih Divova na podmetačima, deplijanima, ovjesnicama na bokalima.

”Ove godine smo primarno orijentirani na umrežavanje ugostiteljskih objekata. Prvi cilj je bio postići ravnomjerno raspoređenu mrežu po županiji, iako je u gradu Šibeniku najviše objekata, što je i razumljivo”, opisuje Natalia Krešić, također jedna od koordinatorica.

Izrađena je i ”refill karta” na kojoj trenutno ima 56 objekata od kojih su tri vinarije, jedan hotel, dvije knjižnice i jedan umjetnički atelje, a ostalo restorani i caffe barovi. Pokrivaju 15-ak destinacija u županiji, s lokacijama i u Nacionalnom parku Krka te na autocesti A1. Mapirali su također javne česme, njih 23.

Šibenske velike bebe

Cijela ideja se razvila prilično spontano tijekom razgovora između troje protagonista ovog teksta. Priča o Malim Divovima potekla je prije devet godina, s jednog simpozija ginekologa u Šibeniku kojeg je organizirala Tina, gdje je tema bila povezana s porođajnim oštećenjima, distocijom ramena, koje se događaju najčešće kod velikih beba.

”U uvodnoj riječi je kazano da se simpozij održava upravo u Šibeniku jer se u šibenskom kraju rađaju najveće bebe, i to u svjetskim razmjerima. Nije mi u tom trenutku bilo jasno je li to bila tek doskočica, pa sam na prvoj pauzi odmah zatražila i dobila odgovor. Ne, nije legenda, u Šibeniku se rađaju velike bebe i to je povezano s vodom”, otkriva.