Nova istraživanja NASA-e otkrivaju zabrinjavajuću promjenu u boji oceana, koja potvrđuje da naš planet gubi svoj prepoznatljivi plavi identitet. Više od polovice oceana našeg planeta iz plave je ''prešlo'' u zelenu boju u posljednjih 20 godina.

Nažalost, posljedica je to postupnog zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama, izvijestila je u više navrata NASA. Obzirom da se planet godišnje zagrijava za 1,5 stupanj Celzijusa, a Pariški sporazum i dalje se ne provodi onako kako je to dogovoreno, svjedočimo drastičnim i često dramatičnim promjenama planeta na kojemu živimo, ali i poznatoga načina življenja.

Podsjetimo, Sporazum je postignut 12. prosinca 2015. godine, a stupio je na snagu 4. listopada 2016. godine nakon ratifikacije Europske unije. Do prosinca 2016. godine sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a, a njih 118 su ga ratificirale.

Ciljevi Pariškog sporazuma i dalje ”vise” u zraku

Glavni cilj sporazuma jest ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature ”znatno ispod” 2°C, osiguravanje opskrbe hranom, ali i ojačavanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih ”zelenih” tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija. Također se navodi da je cilj do kraja 21. stoljeća u potpunosti anulirati emisiju.

Jedan od pokazatelja brzorastućega globalnog zagrijavanje je i činjenica da Zemlja postupno, ali sigurno, mijenja svoju ”originalnu” boju. Najviše su pogođena područja oko ekvatora, gdje je Zemlja najtoplija. Znanstvenici s Nacionalnog centra za oceanografiju tvrde da je promjena boje znak poremećaja ekosustava zbog klimatskih promjena. “Razlog zašto nas to zanima nije zbog boje, već zato što boja odražava promjene u stanju ekosustava”, izjavio je BB Cael, znanstvenik s Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu i autor studije koja je objavljena u uglednom časopisu Nature. No, nije to prvi tekst koji je Nature pisao o ovoj važnoj temi.

Promjena ekosustava

Studija iz 2023. sugerira da, iako točan uzrok promjene boje još nije potvrđen, vjerojatno je uzrok plankton. Ovi organizmi su na samom dnu morskog lanca hrane, ali igraju ključnu ulogu u proizvodnji većine kisika na Zemlji i imaju stabilizirajući učinak na našu atmosferu.

Učinci klimatskih promjena već se osjećaju u površinskim morskim mikrobnim ekosustavima, ali još nisu otkriveni jer su prethodne studije razmatrale Chl ili druge univarijantne pristupe. R rs olakšava rano otkrivanje signala klimatskih promjena integracijom i osjetljivošću na promjene u svojstvima površinsko-oceanskih ekosustava. R rs , a time i površinsko-oceanska ekologija, značajno se promijenila u velikom dijelu oceana u posljednjih 20 godina.

Ogromna količina planktona raspršuje svjetlost u oceanima, a neki imaju različite pigmente. Promjena boje može znanstvenicima pružiti jasniju predodžbu o tome kako se populacije planktona premještaju diljem svijeta. Znanstvenici su usporedili promjene boje s računalnom simulacijom kako bi vidjeli kako bi oceani izgledali da nije bilo globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

“Primjećujemo promjene boje koje se značajno pojavljuju u gotovo cijelom oceanu tropskih ili suptropskih područja”, konstatirao je Cael.

“Iako još nismo sigurni u točne ekološke posljedice ove promjene boje oceana, nova NASA-ina misija pokrenuta je prošle godine, kako bi se bolje istražile ove promjene. Njena napredna satelitska misija pokrenuta u siječnju 2024. godine pod nazivom PACE – plankton, aerosol, oblak, ekosustav oceana – mjerit će stotine boja u oceanu umjesto samo nekoliko promjena koje smo dosad imali.

PACE program NASA-e

Podaci PACE-a pomoći će nam da bolje razumijemo kako ocean i atmosfera izmjenjuju ugljični dioksid. Osim toga, otkrit će kako aerosoli mogu potaknuti rast fitoplanktona na površini oceana. Nove upotrebe PACE podataka donijet će koristi globalnom gospodarstvu i društvu. Primjerice, pomoći će u određivanju opsega i trajanja štetnog cvjetanja algi. PACE će produžiti i proširiti NASA-ina dugoročna promatranja našeg živog planeta. Čineći to, pratit će Zemljin puls na nove načine u narednim desetljećima.

“Učiniti značajnije zaključke o tome što su zapravo te promjene ekološki definitivno je velik sljedeći korak”, zaključio je Cael. No, je li čovječanstvo ozbiljno shvatilo i ovaj upozoravajući, alarmantni podatak, praktički vidljiv golim okom, a da o snimkama iz Svemira i ne govorimo?

Kako sada stvari stoje, čini se da je odgovor negativan. Od upornog odbijanja vjerovanja u klimatske promjene, koje potiču brojni teoretičari zavjera, do namjerne ignorancije zbog ostvarivanja ekstra profita, kako bi se izmučenu Zemlju još više ”oderalo”.

Stoga nam je vjerojatno ostalo još malo vremena u kojem možemo uživati u njezinim iskonskim, autentičnim ljepotama. Jedna od njih svakako su mora i oceani. Iako je zelena boja prirode, u sjećanju će nam ostati da je Zemlja bila – ”Plavi planet”.

 

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije iz ”programa poticanja novinarske izvrsnosti”.