Zadar i Rijeka su gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast vrućih dana, jer imaju malo zelenih površima zbog sve brže urbanizacije

Urbanizirana područja poput gradova koji imaju više temperature za čak 3-5 C od udaljenijih područja zovu se toplinski otoci. I unutar samih gradova mogu biti velike razlike u toplinskim stresovima, pa su u Zagrebu primjerice rađena mapiranja i neka područja s manje zelene infrastrukture bila su i do 4C toplija.

Zato je urbano ozelenjavanje vrlo važno. Treba i što više štititi prirodne gradske šume i spriječiti njihovo cjepkanje, poručili su iz udruženja građanki i građana za zaštitu okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja – Zelena akcija.

Ozelenjavanje urbanih površina važna je i nužna strategija za povećanje otpornosti gradova na klimatske promjene, posebno sve učestalije i dugotrajnije toplinske valove.

U nedostatku prirodnih, neke države, poput Francuske, sade tzv. džepne šume kojima se pokušava imitirati one prirodne, no manje su učinkovite u ublažavanju klimatskih promjena od prirodnih šuma.

Ozelenjavanje krovova

Osim sadnje stabala i biljaka, važno je i ozelenjavanje krovova.

– Time se ne ublažavaju samo vrućine, već se smanjuje potreba za energijom, zbog bolje izolacije zgrada i smanjuju s poplave jer se usporava otjecanje oborinskih voda. Ne treba zaboraviti na druge klimatske ekstreme poput jakih oluja i poplava.

Zato je bitno da gradovi budu planirani kao spužve i da imaju tzv. kišne vrtove koji pomažu u odvodnjavanju. Primjerice, Pula je prvi takav grad u Hrvatskoj gdje su prošle godine realizirani kišni vrtovi na 10 lokacija.

Ključno je da zelena infrastruktura bude dio planiranja razvoja gradova, a posebno prostornog planiranja. Trenutno je problem u Hrvatskoj što se malo strateški planira, a više se rade izmjene i dopune prostornih planova, rekla je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Osim što mogu ohladiti okolinu za 4C, područja sa zelenom infrastrukturom poboljšavaju i kvalitetu zraka i doprinose smanjenju emisija ugljičnog dioksida (CO2). Prirodne su šume svakako učinkovitije, no u nedostatku istih, treba saditi i one umjetne kao i parkove.

Klimatska skloništa

No, zelena infrastruktura ili urbano ozelenjavanje, kao mjere prilagodbe na klimatske promjene, samo su flaster ako nisu praćene ozbiljnim smanjenjem emisija sakelničkih plinova kroz postupno napuštanje korištenja fosilnih goriva.

– Nažalost, trenutno vidimo suprotno. Gradovi bez dovoljno zelene infrastrukture, ali i rashladnih centara za ljude, poput tzv. klimatska skloništa, postat će vrlo nepovoljni pa i opasni po život. Najizloženiji su beskućnici, ne samo ljeti, već i zimi.

Takva skloništa moraju biti javni prostori dostupni svima. Barcelona je, primjerice, od 2020. godine postojeću infrastrukturu (muzeje, knjižnice, obrazovne institucije, parkove) prenamijenila u takva skloništa tokom ljetnih mjeseci.

Imaju po jedno takvo sklonište na svakih deset minuta hoda. Zagreb je lagano ovog ljeta krenuo u tom smjeru, no to mora biti sustavno planirano te provođeno i u drugim gradovima.

Naime, Zadar i Rijeka su gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast vrućih dana, a imaju malo zelenih površima zbog sve brže urbanizacije, istaknula je Mileta.

Cijeli tekst u Novom listu.