U dnu uvale Piškera kod Nečujma na otoku Šolti, otkrijte tragove antičkog ribnjaka!

Ostaci antičkih villae maritimae, ribnjaka i lučkih objekata oblikuju podvodni odraz antičke civilizacije koja su, zbog promjene razine mora, sada skrivena ispod površine.

Kameni nasip u svom središtu ima otvor širok 3 metra koji bi izvorno bio prekriven barijerom, ali čiji ostaci nisu preživjeli do danas. Nasip izgrađen grubim kamenim blokovima zatvara kraj 3 metra duboke uvale koja je služila za uzgoj ribe.

Otok Šolta u povijesnim se izvorima prvi put spominje već u 4. st. pr. Kr. u djelu poznatog starogrčkog geografa Pseudo-Skilaksa. On u svojem djelu Periplusu (grč. περίπλοι: oplovbe), u kojem se nalazi najstariji sačuvani opis istočne obale Jadrana, otok Šoltu navodi pod imenom Olynthia. Dolaskom Rimljana naziv otoka mijenja se u latinski oblik Solentia, Solentium (lat. sol: sunce) od kojeg je nastalo današnje ime Šolta.

Promatrajući zemljopisni položaj otoka vidljivo je da se Šolta nalazila na ruti brojnih antičkih plovnih putova. Uz obale otoka Šolte odvijao se intenzivni priobalni pomorski promet koji je povezivao gospodarsko-ladanjske vile smještene u blizini mora (villae maritimae) u Rogaču, Stipanskoj i Piškeri sa Salonom – najvećim urbanim središtem istočne obale Jadrana u antičkom razdoblju. Najveći broj materijalnih tragova koji svjedoče o intenzitetu tadašnje plovidbe i pomorske trgovine sačuvan je pod morem.

Zaronite u prošlost i istražite ove zanimljive ostatke antičke prošlosti koji pružaju uvid u način života i gospodarstvo drevnih civilizacija na ovim prostorima OVDJE.