Svijet se iz godine u godinu suočava s vrućinama, pri čemu su najviše pogođeni stariji, djeca, žene i osobe s invaliditetom. Globalna mreža službenika rješava ovaj problem u svojim gradovima.

Temperature na sjevernoj hemisferi iz godine u godinu ruše jedan rekord za drugim, s ekstremnim, smrtonosnim vrućinama zabilježenim u mnogim zemljama, piše Deutsche Welle.

Ako se klima drastičnije zagrije potencijalni scenarij prema aktualnom stanju je da bi se oko 3,3 milijarde ljudi moglo suočiti s ekstremnim temperaturama do kraja stoljeća, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu Nature Sustainability u svibnju 2023. godine.

U studiji, koju su vodili znanstvenici s britanskog Sveučilišta Exeter i Sveučilišta Nanjing u Kini, se govori da je 60 milijuna ljudi već izloženo opasnim razinama vrućine, koje karakterizira prosječna temperatura od 29 Celzijevih stupnjeva (84,2 Fahrenheitova stupnja) ili više.

Pixabay/ilustracija

Zašto je vrućina tako opasna za ljude i kako zemlje mogu pripremiti svoje stanovništvo i gradove da se nose sa sve češćim toplinskim valovima?

Kako visoke temperature štete ljudskom zdravlju?

Ekstremne vrućine mogu rezultirati nizom bolesti i smrti, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). To uključuje toplinski udar i hipertermiju. Ekstremne temperature također pogoršavaju kronična stanja i imaju neizravan učinak na prijenos bolesti, kvalitetu zraka i kritičnu infrastrukturu.

Na visoke temperature posebno su osjetljive starije osobe, dojenčad i djeca, trudnice, osobe s invaliditetom, fizički radnici i oni koji rade vani, sportaši i siromašni.

Ograničavanje zagrijavanja na donji limit od 1,5 Celzijev stupanj iznad predindustrijske ere definiran Pariškim sporazumom i dalje bi izložilo 400 milijuna ljudi opasnim razinama vrućine do kraja stoljeća, pokazala je studija Nature Sustainability.Temperature na sjevernoj hemisferi iz godine u godinu ruše jedan rekord za drugim, s ekstremnim, smrtonosnim vrućinama zabilježenim u mnogim zemljama.

Ako se klima drastičnije zagrije potencijalni scenarij prema aktualnom stanju je da bi se oko 3,3 milijarde ljudi moglo suočiti s ekstremnim temperaturama do kraja stoljeća, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu Nature Sustainability u svibnju 2023. godine.U studiji, koju su vodili znanstvenici s britanskog Sveučilišta Exeter i Sveučilišta Nanjing u Kini, se govori da je 60 milijuna ljudi već izloženo opasnim razinama vrućine, koje karakterizira prosječna temperatura od 29 Celzijevih stupnjeva (84,2 Fahrenheitova stupnja) ili više.

Zašto je vrućina tako opasna za ljude i kako zemlje mogu pripremiti svoje stanovništvo i gradove da se nose sa sve češćim toplinskim valovima?

Kako visoke temperature štete ljudskom zdravlju?

Ekstremne vrućine mogu rezultirati nizom bolesti i smrti, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). To uključuje toplinski udar i hipertermiju. Ekstremne temperature također pogoršavaju kronična stanja i imaju neizravan učinak na prijenos bolesti, kvalitetu zraka i kritičnu infrastrukturu.

Na visoke temperature posebno su osjetljive starije osobe, dojenčad i djeca, trudnice, osobe s invaliditetom, fizički radnici i oni koji rade vani, sportaši i siromašni.

Ograničavanje zagrijavanja na donji limit od 1,5 Celzijev stupanj iznad predindustrijske ere definiran Pariškim sporazumom i dalje bi izložilo 400 milijuna ljudi opasnim razinama vrućine do kraja stoljeća, pokazala je studija Nature Sustainability.

Ljudi koji žive u Indiji, Sudanu i Nigeru teško će biti pogođeni čak i zagrijavanje od 1,5 stupanj, ali 2,7 stupnjeva imat će ogroman učinak na zemlje poput Filipina, Pakistana i Nigerije.

Procjena troškova klimatskih promjena za ljude

Istraživači navode da njihova studija prekida trend modeliranja klimatskih utjecaja u ekonomskom više nego u ljudskom smislu.

Unsplash / Krzysztof Niewolny

“To se neprestano pomiče od vrednovanja ljudskih života i ide ka središtima bogatstva”, rekao je za DW Ashish Ghadiali, klimatski aktivist i suautor studije, dodajući da modeliranje usmjereno na gospodarstvo “pridaje veću vrijednost životu u državi New York nego u Bangladešu”.

Većina drugih modela također daje prioritet sadašnjoj populaciji nad budućom, pri čemu je nejednakost u globalnom zagrijavanju “i globalno raspoređena, ali i međugeneracijska”, rekao je Ghadiali.

“U osnovi vrednuje moj život više od života moje djece i svakako više od života mojih unuka”, kaže on.

Promatrajući utjecaj pojedinih zemalja na opasne razine vrućine, istraživači su otkrili da trenutne emisije od 1,2 prosječna građanina SAD-a osuđuju budućeg čovjeka na život u ekstremnoj vrućini. Unatoč neproporcionalnim emisijama, stanovništvo SAD-a u cjelini suočava se s mnogo manjom prijetnjom od opasnih temperatura.

Kako se ljudi mogu zaštititi od ekstremnih vrućina?

Prethodne studije pokazale su da su gradovi posebno osjetljivi na opasne poraste temperature, zbog “efekta toplinskog otoka”. Zgrade, ceste i infrastruktura upijaju i zrače sunčevu toplinu više od prirodnog okruženja poput šume i vode, podižući gradske temperature za čak 15 stupnjeva u nekim slučajevima, u usporedbi s ruralnim područjima.Gradovi širom svijeta uvode novu ulogu službenika zaduženog za vrućine kako bi se nosili s neizbježnim porastom temperature. Jedna od njih je Cristina Huidobro, koja je preuzela dužnost glavnog službenika za ova pitanja u glavnom gradu Čilea Santiagu u ožujku 2022.

“Mnogi gradovi u svijetu suočavaju se s ekstremnom vrućinom, ali rješenja i način na koji tome pristupaju su vrlo, vrlo lokalni”, kaže Huidobro za DW.

Ipak, kaže Huidobro, svi uglavnom slijede trostruku strategiju: pripravnost, svjesnost i adaptacija.

Adaptacija može uključivati kategoriziranje toplinskih valova na isti način kao i druge prirodne katastrofe ili postavljanje praga upozorenja kako bi se pokrenuo određeni odgovor grada.

Huidobro kaže da je podizanje svijesti o opasnostima od vrućine sastavni dio njezine uloge.

Pixabay / Ilustracija

“Brinuti se o sebi u slučaju ekstremne vrućine je stvarno jednostavno – pijte vodu, potražite hladovinu i odmorite se”, kaže ona. “Nitko ne mora umrijeti od ekstremne vrućine”, naglašava ona.

Treći korak je prilagođavanje grada novoj stvarnosti visokih temperatura, uglavnom stvaranjem više zelenih površina u gradu.

Santiago je upravo pokrenuo projekt urbanog pošumljavanja za sadnju 30.000 stabala širom grada i razvoj strategija koje tretiraju drveće kao dio urbane infrastrukture.

“Drveće, drveće, drveće, drveće svuda. To donosi više zelenila u grad”, kaže Huidobro.

No, saditi drveće nije tako lako kao što ljudi misle.

“Mi sadimo drveće u stvarno guste ulice, kao u glavnim gradskim avenijama, gdje imate puno cementa. Trebate iskopati rupu i stvarno obaviti neke građevinske radove”, kaže ona.

To također nije trenutno rješenje za vrućinu u urbanom području jer drveću treba vremena da poraste.

“Cijela ideja je da pokušamo napraviti hladovinu koju ćemo imati u sljedećih 20 ili 30 godina”, kaže Huidobro.