Zadnjih nekoliko godina raste interes za obrtnička zanimanja. U cijeloj Hrvatskoj bilježi se pozitivan trend upisa u strukovne škole. Sve više roditelja prepoznaje da njihova djeca mogu i u Hrvatskoj dobro zarađivati svojim radom.

 O ovoj temi u novoj epizodi TOPCASTA TOP RADIJA govorio je Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.

Iz godine u godinu primijećen je rast interesa mladih za obrtnička zanimanja što je i potvrdio potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

„S jedne strane imamo povećani broj novootvorenih obrta zadnje dvije godine, svake godine oko osam posto, tako da ove godine na nivou Hrvatske imamo 118.000 obrta. Prije par godina bili smo 90, 92, 93.000, to je bilo prije tri godine, sada smo prošli tih 100, 118 000 i nadam se da ćemo do kraja ove godine prijeći broj od 120.000 obrta, što je najveći broj obrta unatrag 30 godina od kada postoji novi sustav Hrvatske obrtničke komore...“

O razlozima povećanog broja obrta, predsjednik Obrtničke komore Zagreb je rekao:

„Jedan od tih razloga je što se dosta kolega obrtnika vraća iz inozemstva, a koji su prije četiri, pet godina otišli raditi vani, trbuhom za kruhom, sada se vraćaju nazad. Dolazi se do toga da se i u Hrvatskoj isplati lijepo živjeti i može se fino zaraditi. Generalno, razlika možda u primanjima između Hrvatske i nama bliskih zapadnih zemalja, dok je bilo prije 30-40 posto, sada je to možda unutar pet do deset posto, ako govorimo o istom broju radnih sati, istom radnom mjestu i obrtničkim zanimanjima. Vjerujte da je većini naših ljudi, našim građanima ili sudržavljanima puno ljepše spavati u svom krevetu, biti uz svoju obitelj...“

Nastavio je:

„Veseli nas što puno djece iz osnovnih škola upisuje sve više obrtnička zanimanja. Između školske godine 2022., 2023., 2024. bilo je 300 novoupisane djece u obrtničke, odnosno strukovne škole. Ove godine su povećani razredi, kvote su još s otprilike 200 djece da će biti novoupisane u obrtničke i strukovne škole. Taj kontinuitet raste, a moramo znati da je broj generalno manje upisane djece u školstvo, oko 2.000 godišnje. Ne ide nauštrb gimnazija, jer gimnazije i dalje zadržavaju svoju kvotu, s time da raste broj upisa u strukovne škole. Na nivou Hrvatske 71% od sve novoupisane djece u prve razrede srednjih škola su djeca upisana u srednje strukovne škole.“

O obrazovanju u području obrtničkih zanimanja je rekao:

„Osnovni cilj i želja nam je da obrazovanje prati gospodarstvo, da obrazovanje priprema ono što gospodarstvo traži, takva zanimanja, takve struke...“

Dodao je Trojnar kako je potrebno pripremati modernija zanimanja kao što je mehanotroničar.

„Pobornici smo prije svega da zanimanja budu jedinstvena, bez obzira koji je to model obrazovanja, jedinstveni, klasični ili dualni. Ako govorimo, primjerice o obrazovanju za zidara, ono bi za sva tri modela trebalo biti isto. A razlika u tim modelima je hoće li on raditi praksu u školi, kod obrtnika ili kombinirano...“

„Težimo da se što više, minimalno bar 50 posto prakse obavi u realnom sektoru. Kod onih poslodavaca koji dobiju licencu, koji se licenciraju u sustavu Hrvatske obrtničke komore, dakle koji zadovoljavaju uvjete i kriterije da dijete, učenik može obaviti praksu kod te osobe, jer ga on može naučiti ono što je u realnom sektoru...“, rekao je Trojnar.

Objasnio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb da će u tome slučaju učenici strukovnih srednjih škola po završetku školovanja biti kvalificirani i osposobljeni raditi svoje zanimanje. Nastavio je:

„...da svi imaju istu količinu, s jedne strane naobrazbe, a s druge strane prakse. Još jedna jako bitna  stvar je da naučnički ispit bude dio njihovog završnog rada, obavezan dio završnog rada i da u tom naučničkom ispitu sudjeluju obrtnici kao mentori, kao ocjenjivači.“