“Sada smo praktički na početku lipnja. Vidjet ćemo kakvi će biti efekti ovoga u ljeto. Većina prognoza kaže da će El Niño slabjeti i prestati. Ako se to ne dogodi, onda će ovo globalno biti druga najtoplija godina”, upozorava klimatolog Grisogono.

Od klimatološkog početka proljeća, 1. ožujka, prošlo je nešto više od mjesec dana. Kalendarski, proljeće je počelo prije nešto više od dva tjedna. No, prema onome što danas vidimo oko sebe i osjetimo kožom - počelo je ljeto.

Ovoga vikenda, prema prognozi meteorologinje N1 Tee Blažević, sunca će biti u izobilju i na kopnu i na moru. A u dijelu unutrašnjosti temperatura bi u nedjelju mogla prijeći 30 stupnjeva, uz mjestimice moguće rekordne vrijednosti.

“Ako ćete dulje boraviti na otvorenom, adekvatno se zaštitite od sunčevih zraka”, poručila je meteorologinja N1.

Upozorenje je to koje u Hrvatskoj vjerojatno nikada nismo čuli već u prvome tjednu travnja. Mnogi su već u petak razmišljali o tome da uključe klima-uređaj. Neki su, kažu, ujutro uključivali grijanje, a popodne klima-uređaj.

“Klimatski kalendar je pomaknut unaprijed”

U klimatološkom smislu, posve je jasno da s ovim proljećem nešto ne valja. Već je u veljači prosječna temperatura zraka bila viša od inače prosječne u ožujku. A travanj je počeo vremenom nalik onome svibanjskom. I to bliže kraju svibnja. S tom se konstatacijom slaže i atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu.

“Da, može se reći da je klimatski kalendar pomaknut i da je ovo vrijeme sličnije svibanjskom, nego travanjskom. Pokazuju nam to i klimatski i svakodnevni meteorloški parametri. Od početka godine imamo zaredom tri, četiri temperaturno iznadprosječna tjedna, onda jedan prosječan ili ispodprosječan, a potom opet tri,četiri iznadprosječna”, kaže.

Sredinom ožujka, tumačeći tadašnje ciklonalne poremećaje,  prof. Grisogono kazao nam je da smo u drugoj fazi El Niña, kada su poremećaji prilično veliki i neobični. Pitali smo ga je li i za ove, više ljetne nego proljetne temperature, također zaslužan El Niño.

“Ovo što sada imamo je koktel, kombinacija. El Niño još uvijek traje i postupno slabi, ali bitno će utjecati na planetarno vrijeme barem do lipnja, a možda i dulje. Usto imamo nastavak pojačane produkcije stakleničkih plinova pa kad sve to dođe skupa, to vam bude slično kao kad u moru imate plimu pa naiđe ciklona koja onda još dodatno digne vodu. Dakle, zbrajanje efekata, s tim da neki efekti čak i međudjeluju, što znači da jedan drugoga mogu pojačavati ili slabjeti”, objašnjava Grisogono.

Kalendarski na početku, a klimatološki na kraju proljeća

U proljeće smo, dodaje, kalendarski ušli prije dva tjedna, ali klimatološki smo već na kraju proljeća.

“Sada smo praktički na početku lipnja. Vidjet ćemo kakvi će biti efekti ovoga u ljeto. Većina prognoza kaže da će El Niño slabjeti i prestati. Ako se to ne dogodi, onda će ovo globalno biti druga najtoplija godina”, upozorava Grisogono.

Ovo je, kaže, nastavak tople sezone još s kraja prošloga ljeta.

“Temperaturno, imamo ogroman pomak prema gore, oko osam stupnjeva iznad prosjeka, dok su oborine u nekakvim gabaritima prosjeka u nas. Ono što je dodatno pogoršalo situaciju jest velik broj finih nanočestica u zraku i ustajala južina koja nas muči još od kraja prošloga ljeta. Imali smo po tri tjedna južine pa tri dana “nečega između” pa dva dana bure i onda opet tri tjedna južine”, opisao nam je nenormalnost vremena prof. Grisogono.