Događaji

#obrazovanje

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao kako je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao kako je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine
PIXSELL

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je govorio o nacionalnim ispitima u školama.

Filipović kaže kako se 30 godina govori o obrazovanju, pogotovo u vrijeme izbora. “U posljednjih nekoliko godina projekti koje je pokrenulo Ministarstvo govore o važnosti obrazovanje. To su i nacionalni ispiti, mi smo bili jedina zemlja EU-a, pa i šire, koja nije imala standardizirani ispit za učenike na završetku ciklusa, u 4. ili 8. razredu”, rekao je.

“Taj će ispit svima da ti smjernice što treba popraviti ili promijeniti u sustavu”, dodao je.

“Ideja je da se standardiziranim ispitom utvrdi koliko su učenici nakon četiri godine stvarno usvojili znanja. U ovom slučaju imao jasno definirane ishode kojima se utvrđuje što su učenici trajno usvojili”, naveo je.

Filipović kaže da rezultati tih ispita ne korespondiraju s ocjenama učenika, ali da oni to ni ne mogu. “Postoji faktor zaboravljivosti. Ne može učenik u 4. ili 8. razredu imati isto znanje koje je usvojio u 1. ili 5. razredu. Četiri godine učinile su svoje i nacionalni ispit su puno vjerodostojnija slika, ne umanjujući uspjeh stečen na kraju svake godine”, istaknuo je.

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine. “Djelom je to točno, a to je zato jer se odnosi na pisani zadatak. Zbog suvremenih tehnologija naši učenici se sve lošije pisano izražavaju, ali mi upravo na otme inzistiramo, na učeničkoj pismenosti materinskog jezika. Stvari se neće lako popraviti, na društvenim mrežama učenici, kao i svi mi, komuniciraju skraćenicama i anglizmima”, rekao je.

I fizika je imala najgore ocijene. “To je na državnoj maturi. To je jedan višegodišnji problem jer je ona loše stručno zastupljena u školama zbog tržišta koje je fizičare usmjerilo u neka druga profitabilnija zanimanja. Pitanje je u kojoj je mjeri težina zadataka primjeran usvojenom znanju, a treba uzeti u obzir da je ona izborni predmet i da ju polažu i oni kojima ne polaganje neće donijeti nikakvu štetu, kao što je obveznim predmetima”, naveo je.

Filipović kaže da ovi rezultati nemaju nikakav utjecaj na upise u srednje škole, ali da su dobar pokazatelj. “Neki učenici su im rekli da im je to smjernica. Ako netko ima odličan iz matematike, a na nacionalnim ispitima ne, to je jesan znak da mu se ne preporuča upis nu matematičku gimnaziju”, dodao je.

“Nisu jednako vrijedne ocjene u svim našim školama i upravo je u tome vrijednost nacionalnih ispita. Mi smo stvorili sve pretpostavke da smo spremni provesti nacionalne ispite u pravom smislu. Reforma obrazovanje se potrošila i relativizirala u zadnjih 30 godina, no program cjelodnevne nastave je iskren iskorak”, istaknuo je.


Reci što misliš!