Donosimo dojmove s panela koji su održani na prvoj zadarskoj konferenciji o burnoutu - sindromu "pregorijevanja". Imamo jako zanimljive i korisne informacije!

U četvrtak, 21. ožujka u novom poduzetničkom inkubatoru na Bilom Brigu, održana je konferencija za poduzetnike ‘Radi pametnije, živi bolje: Kako spriječiti i liječiti burnout?’

Konferenciju je organizirala Izabela Laura, svestrana poduzetnica, ‘posebno jaka u slaganju smislene i tržišno održive strukture brenda’. Suorganizator je Inovativni Zadar, a za sebe kažu kako im je osnovni posao  ‘umrežavanje malog i srednjeg poduzetništva u i oko Zadra, osobito podizanje „pilića“ do tri godine starosti’.Vidjevši da je dvorana popunjena do zadnjeg mjesta, Izabela je tijekom prvog obraćanja publici bila dirnuta do suza. Očito je bilo da je dala sve od sebe da konferencija bude uspješna, pa ju je publika podržala snažnim pljeskom, a suorganizatorica iz Inovativnog Zadra spremno uzela mikrofon i predstavila ideju koja stoji iza poduzetničkog inkubatora Bili Brig, dajući na taj način priliku Izabeli da se sabere.

Tako je na samom početku stvorena atmosfera zajedništva i otvorenosti između publike, organizatora i gostujućih predavača i predavačica.

Prvo predavanje održao je Frane Herenda, poznati zadarski farmaceut koji se posvetio izučavanju fitoaromaterapije, a tema predavanja bila je ‘Kako nastaje burnout, kako ga tretirati, ali i prevenirati?’

Frane Herenda vlasnik je Panacee, tvrtke u kojoj nudi dodatke prehrani, prirodnu kozmetiku, savjetovanje.

Saznali smo koje sličnosti, ali i razlike ima između depresivnog stanja i stanja burnouta. Obično depresivne osobe nisu u stanju brinuti o svome izgledu, higijeni, dok osobe u stanju kroničnog stresa traže pomoć, brinu o sebi. 

Herenda nas je potom naučio koje su dobrobiti biljaka poput šafrana, valerijane, sikavice, a dobili smo i važne informacije o vitaminima i mineralima te kako se neki od suplemenata ne smiju uzimati uz određene lijekove.

Drugo predavanje održala je poznata zadarska magistra psihoterapije s diplomom Instituta za gestalt psihoterapiju Malta te magistra pedagogije i sociologije s diplomom Sveučilišta u Zadru, Irena Jurjević.

Uz gestalt pristup, specijalizirala je rad na traumama kroz EMDR psihoterapijski pristup, a u svom radu koristi i znanja stečena kroz srodne terapijske programe iz područja rada na tijelu, analize snova i drugih. vlasnica Humanog studija. Održala je predavanje pod nazivom ‘Zašto pregorijevamo i kako umiriti nastalu vatru?’

Najzanimljivije je bilo kad nas je pozvala da izvedemo 2 kratke vježbe kako bismo osvijestili svoja unutarnja stanja u odnosu na svoju okolinu.

U prvoj vježbi ustali smo i te razmislili o tome kako se osjećamo, da zamislimo kakvi su ljudi oko nas, makar ih trenutno ne možemo vidjeti. 

Potom, dobili smo uputu da se polagano okrenemo oko sebe za 360 stupnjeva, ali na način da gledamo oko sebe, da pokušamo registrirati što više onoga što nas okružuje, uključujući ljude u publici, njihove jakete, frizure, zidove, strop, pod.

Kako se sad osjećate?, upitala nas je Irena.

Krug koji sam napravila da vidim tko je sve oko mene omogućio mi je da po prvi put od dolaska na konferenciju udahnem duboko te izdahnem s olakšanjem.

Nevjerojatno je bilo shvatiti koliko je važno da budemo u trenutku, svjesni svoje okoline kako bismo u trenutku smanjili razinu stresa.

Druga vježba za mene je bila preizazovna, ali gledala sam druge u publici i divila se tome koliko je u nama onog rudimentarnog, životinjskog pored sve kulturne i civilizacijske nadogradnje.

Naime, vježba se sastoji u tome da zatvorite oči, pružite ruku, a da vas druga osoba u jednom trenutku uhvati za palac.

Vaša reakcija može se kretati od potpune ugode do refleksnog trzaja čitavog tijela, ne biste li se izmakli ‘neželjenom dodiru’, iako pristajete na vježbu, znate što će se dogoditi, tko će vas uhvatiti za prst i kako će vas odmah pustiti. Znate da se radi o posve bezopasnoj vježbi.

Instinkt prevlada u trenutku. Osjetljivi smo i podložni stresnoj reakciji,u onoj mjeri u kojoj smo imali teška rana razvojna isksutva, negdje do sedme godine života.

Irena nam je genijalnim predavanjem, jednostavnim rječnikom i ovim dvjema demonstracijama na izvrstan način približila problem stresa i sindroma burnouta.

Sljedeće predavanje je održala sportašica Lucija Štrmelj, vlasnica kineziterapijskog centra Virtus u Zadru. Lucija je održala predavanje o tjelesnoj aktivnosti kao snažnom savezniku u borbi protiv pregorijevanja. 

Naučili smo tako da, kako bismo ostali zdravi prema smjernicama WHO,  trebali bismo se baviti umjerenom aktivnošću oko 150 do 300 minuta tjedno. To se odnosi na umjereno trčanje i šetnju, a dnevno je potrebno učiniti oko 8000 koraka.

Uz ovakav režim, možemo si produžiti život za oko 5 do 10 godina, a osim toga, trening usporava starenje, jača mišiće i kosti, omogućuje nam bolju ravnotežu, poboljšava kognitivne funkcije, raspoloženje i koncentraciju.

Nakon kraće pauze, predavanje je održala Petra Novak, dizajnerica vrtova. Ona uživa stvarati funkcionalne prostore koji pozitivno utječu na ljudske emocije, smanjuju stres sve užurbanijeg tempa života i imaju terapeutski učinak. 

Ponosna je vlasnica dizajn studija Garden Design, a znanje je, između ostalog, stjecala na postdiplomskom studiju vrtnog dizajna pri Oxford Collegeu. Njeno predavanje nosilo je naziv ‘Kako prostor u kojem radimo utječe na naše raspoloženje i razinu stresa?’

Naučila nas je osnovama uređenja interijera poput poštivanja načela harmonije i kontrasta.  Harmonija se postiže s nekoliko komada namještaja koji se nadopunjuju uz manje ukrasne predmete u kontrastu, koji služe kao naglasak.

Jedna od najzanimljivijih činjenica bila je ta da ljudskome uhu izuzetno godi nestrukturirani zvuk, poput ptičjeg pjeva ili kiše, a sve zato što smo kroz sve naše aktivnosti naviknuti na ritam, strukturirani zvuk. Poslušali smo snimku ptičjeg pjeva nekoliko minuta, i doista, automatski se osjetili kao da smo u klupi pod stablom, potpuno bezbrižni.

U interijerima nikada nećemo pogriješiti ako koristimo zelenu ili plavu boju, budući da su to boje prirode, koju nastojimo oponašati kako bismo na skladan način spojili vanjski i unutarnji prostor.

Nakon ovog predavanja sudionici Frane Herenda, Irena Jurjević, Andreja Rambrot Malenica i organizatorica Izabela Laura održali su kratku panel raspravu u kojoj su s nama podijelili vrlo osobna iskustva izgorijevanja na poslu te kako su se izvukli iz toga stanja.

Najvažnije je, kako su zaključili, postaviti granice, a upravo to je bila tema sljedećeg predavanja. Naime, poduzetnica Andreja Rambrot Malenica održala je predavanje o granicama u poduzetništvu kao ključnom faktoru slobode.

Andreja je vlasnica nekoliko brendova, poslovna mentorica i majka. Njena tvrtka Pisalica  društveno je odgovorna marketinška agencija koja fokus stavlja na rješavanje poslovnih izazova klijenata koji žele postići veću organsku vidljivost i efektnije se predstaviti svojim klijentima na tržištu. Podijelila je s nama izuzetno važne lekcije o važnosti postavljanja granica, a jedna od bitnijih glasi:

-Mi nemamo odgovornost za druge ljude, mi imamo odgovornost samo prema drugim ljudima. Dakle, imamo odgovornost i obvezu da nekoga ne povrijedimo i ne ozlijedimo, ali nismo odgovorni za postupke i emocionalna stanja drugih ljudi.

Do ovog uvida Andreja je došla kad su počeli zapošljavati ljude, pa im se htjela svidjeti. Dopuštala je mnogo toga da bude ‘dobra šefica’, a ljudi kao ljudi, počeli su to iskorištavati.

Posljednje predavanje održala nam je Dijana Ferković, a naziv predavanja bio je ‘Novac: materino uputstvo za upotrebu’, po knjizi koju je napisala.

Dijana je magistrica ekonomskih znanosti, a sebe ponekad zove i magistricom grešaka – jer kad se sam opečeš, onda više nema straha od požara. Kad ne drži predavanja o novcu maturantima i studentima, onda nekad dijeli savjete na tiktoku ili kroz članke na portalima. Dijana nas je naučila jednostavnom triku upravljanja vlastitim novcem.

Prvi korak: Izračunajte vlastitu neto vrijednost. To ćete učiniti tako da popišete sve što posjedujete u jedan stupac. U drugi stupac upisat ćete sve svoje dugove. Kada iznos dugova oduzmete od sveukupnog prihoda, dobit ćete svoju neto vrijednost.

Drugi korak: Izradite proračun mjesečnih troškova. Svakako uključite u ovaj proces i svoju djecu stariju od 10 godina. Osjećat će se kao da ih uvažavate, a i naučit će mnogo o upravljanju novcem, od malih nogu, kaže Dijana.

Napišite iznos svih vaših primanja, a zatim po kategorijama napišite procjenu troškova poput režija, dugova, stanarine, hrane, odjeće i slično. Ako se pokaže da ste pogrešno procijenili troškove, ne brinite. Trebat će vam barem 3 mjeseca da vidite koliko zapravo na što trošite. Na taj način vi upravljate svojim novcem, jer ste odredili koji iznos ćete potrošiti u koju svrhu.

Treći korak: Napravite popis svih svojih dugova, i to od najnižeg do najvišeg iznosa.

Sa novcem koji vam preostane nakon podmirenja svih troškova predviđenih u proračunu, idite prema tome da se rješavate jednog po jednog duga. Nemojte obraćati pažnju na to je li neki dug važniji od drugog ili kolike su kamate; jednostavno rješite prvi dug, ma kako malen bio. Vidjet ćete koliko će vam to značiti. Svaki put kad prekrižite jedan dug, osjećat ćete kako upravljate svojim novcem i kako se lista dugova smanjuje. Proslavite svaki uspjeh!, poručila nam je Dijana na kraju.

Nakon svih ovih važnih i zanimljivih aktivnosti uputili smo se na ručak, koji je bio idealan za umrežavanje.

Ova konferencija je, vjerujemo, samo prva u nizu mnogih te se radujemo nadolazećim aktivnostima koje će se odvijati u prelijepom poduzetničkom inkubatoru Bili Brig.