Hrvatska može biti zadovoljna količinom i kakvoćom vodnih resursa jer je prema podacima EUROSTAT-a s prosječnih 30.000 kubnih metara vode po stanovniku, na prvom mjestu u Europskoj uniji, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na Svjetski dan voda, 22. ožujka.

"Hrvatska obiluje vodama, no, svjesni krhkosti ovog dragocjenog resursa i posebno svjesni mogućnosti i prosperiteta koje donose mir i stabilnost, predano radimo na njegovoj zaštiti, između ostaloga i u suradnji s našim susjedima te tako dodatno osnažujemo stabilnost u ovom dijelu Europe", rekli su Hini u Ministarstvu u povodu Svjetskog dana voda koji se ove godine obilježava pod motom "Voda za mir".

U Ministarstvu ističu vodnogospodarsku suradnju sa susjednim, kao i državama u međunarodnim slivovima rijeka Dunava i Save koje, kao i Hrvatska, imaju povoljno stanje raspoloživosti vodnih resursa, a koristeći platforme bilateralnih i multilateralnih međunarodnih tijela, zajednički promišljaju o utjecaju klimatskih promjena, pojavi i sprječavanju ili ublažavanju vremenski sve češćih i intenzivnije izraženijih ekstremnih posljedica poput poplava i suša. 

Kako vode ne poznaju granice i upravljanje njima traži pažljivo i uravnoteženo upravljanje u slivu, neophodno je povezivanje i donošenje zajedničkih odluka, a to je prepoznato i na razini EU, Europe i svijeta, kažu u Ministarstvu.

Naše vodno bogatstvo od 22.160.000.000 metara kubnih/godišnje, koliko prosječno iznosi količina obnovljivih zaliha podzemnih voda, nejednako je raspoređeno u prostoru i vremenu, što nalaže da vode koristimo racionalno, kao i da njima mudro i savjesno upravljamo, na održivi način, promišljajući dugoročno, što i činimo, naglašavaju iz Ministarstva.

Trenutno u Hrvatskoj pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe ima 94 posto stanovništva, no priključeno je 86 posto, a 58 posto stanovništva ima pristup sustavima javne odvodnje, dok je priključeno 53 posto. Iako ima još prostora za poboljšanje, ocjenjuju u Ministarstvu, ostvaren je značajan napredak, unatoč izazovu smanjenja broja stanovnika i određenim razlikama na razini pojedinih županija.

Najveći izazov: daljnje poboljšanje pristupa sustavima javne odvodnje te značajno smanjenje gubitaka iz sustava

U Ministarstvu moraju u skoroj budućnosti riješiti pitanja daljnjeg poboljšanja pristupa vodi za ljudsku potrošnju putem sustava javne vodoopskrbe, kao i javnih slavina koje će svim pripadnicima marginaliziranih skupina omogućiti besplatno korištenje vode u količinama nužnim za piće i osobnu higijenu. Postavit će ih u svim većim gradovima i općinama.

Obveza je to, kažu, predviđena Direktivom o vodi za ljudsku potrošnju, koja je preuzeta Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju i Zakonom o vodama, ali i doprinos smanjenju nastanka plastičnog otpada i onečišćenja plastikom i mikroplastikom od korištenja flaširane vode. Također, i sprječavanju nastanka sve prisutnijih tzv. vječnih kemikalija (PFAS) i jačanju svijesti da je u Hrvatskoj voda u slavinama sigurna za piće. 

Ministarstvu je najveći izazov daljnje poboljšanje pristupa sustavima javne odvodnje i posebice značajno smanjenje gubitaka iz sustava javne vodoopskrbe, koji su s prosječnih 50 posto neprihvatljivo visoki.

Najavljuju da će Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka biti donesen do sredine godine, a na temelju njega će se do kraja sljedeće godine donijeti i pojedinačni akcijski planovi za svako uslužno područje. Prvi korak, ugradnja vodomjera na vodozahvatima javne vodoopskrbe radi mjerenja zahvaćenih količina vode, već je napravljen.

Svjetski dan voda usvojen je na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju 1992. u Rio de Janeiru, a tema ovogodišnjeg obilježavanja su vode i mir kako bi se u svjetlu aktualnih ratnih sukoba, ali i mogućih žarišta u budućnosti, posebno zbog sve izraženijih klimatskih promjena, ukazalo na ovaj važan aspekt upravljanja vodama. 

Piše: Marina Bujan