Vladina porezna reforma koja je ukinula prirez jedinicama lokalne samouprave, unatoč kritikama pojedinih gradskih vlasti, donijela je značajno povećanje poreznih prihoda svim lokalnim sredinama, čak i onima koje su smanjivale porez na dohodak, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Pokazuju to podaci o poreznim prihodima za siječanj ove godine, koje je dnevnik dobio od osam gradova koji su donosili različite stope; neki su smanjivali porez na dohodak, neki ga nisu povećavali nakon ukidanja prireza, a neki su ga, poput Zagreba, povećali maksimalno.

Iako je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo!) cijelo vrijeme pravdao donošenje najveće zakonom dopuštene stope poreza na dohodak od 23,6 posto činjenicom da će bez tog poteza metropola ostati bez značajnih sredstava, a da će ionako ostati bez dijela prihoda jer se povećao osobni odbitak i prag za primjenu veće stope, podaci za ovaj siječanj u usporedbi s istim mjesecom prošle godine ga demantiraju.

Naime, Gradu Zagrebu u siječnju su prihodi od poreza na dohodak rasli za gotovo 25 posto, odnosno za 18,4 milijuna eura, sa 74,9 na 93,3 milijuna eura. Ako se ovakav trend nastavi, to će značiti da će Zagreb na kraju godine imati 220,8 milijuna eura više od poreza na dohodak.

U proračunu za ovu godinu planiran je rast poreznih prihoda od 122 milijuna eura, treba reći i to da će u travnju značajno rasti plaće više od 240.000 javnih i državnih službenika, što znači da će i gradski prihodi sigurno više rasti, pa možemo zaključiti da će taj rast biti i veći od naših procijenjenih 220 milijuna eura.

Za usporedbu, Zagreb planira na kapitalna ulaganja, poput izgradnje Paromlina, stadiona u Kranjčevićevoj, bazena u Španskom, obnove kina Europe i Doma sportova te proširenje tramvajske mreže utrošiti 220 milijuna eura, i to u nekoliko godina, točno toliko koliko bi mogao iznositi rast poreznih prihoda na kraju ove godine.

Tako bi se s ovih 220 milijuna eura moglo sagraditi više od dva Paromlina, više od devet bazena sličnih onom u Španskom, obnoviti gotovo sedam domova sportova, sagraditi devet i pol stadiona kao što je onaj u Kranjčevićevoj, obnoviti 22 kina ili proširiti četiri tramvajske pruge. A za kapitalna ulaganja imaju na raspolaganju i kredit EIB-a od 200 milijuna eura.

Treba uzeti u obzir da su i u Gradu rasle plaće, pa će sigurno tu biti neki veći trošak za proračun te da Grad mora planirati suficit od 40 milijuna eura, ali ipak čini se da nije bilo opravdano maksimalno dizanje porezne stope, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.