U Hrvatskoj je nedavno objavljen istraživački rad o utjecaju klime, zagrijavanju i gradovima kao toplinskim otocima. Gradovi, naime, više nisu u opasnosti samo radi globalnog zatopljenja, već i brze urbanizacije koja također postaje izvor topline.

Prema projekcijama regionalnih klimatskih modela do kraja 21. stoljeća, od pet analiziranih hrvatskih gradova, najbrži i najviši rast broja dana s temperaturom iznad 20 °C, doživjet će Zadar i Rijeka. 

Istraživanje kreće od pretpostavke kako i ubuduće možemo računati na umjeren porast stakleničkih plinova u atmosferi. Na temelju toga i niza drugih parametra slažu se regionalni klimatski modeli - ipak na samom početku treba razjasniti pojmove - naglašava glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler, jedan od znanstvenika uključenih u projekt. 

“Urbani klimatski otoci je jedan efekt koji se javlja ne zbog kemijske promjene atmosfere kao što je globalno zagrijavanje, nego zbog pretjerane urbanizacije, asfaltizacije, unošenje puno izvora topline, svih sustava koji koriste fosilna grijanja.

Tako da rad mojih kolegica Mie Agapito i Ivane Herceg Bulić, se dosta fokusira na i na jedan i drugi efekt, globalno zagrijavanje i na urbani klimatski otok. ”, rekao je Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Promatrani su gradovi Zagreb, Osijek, Dubrovnik, Rijeka i Zadar, posljednja dva očekuje i najveći porast temperature. Evo što očekuje Zadrane:

“Broj toplih dana, to su radi o temperaturama iznad 25 stupnjeva, ovisno o modelu, za Zadar raste od dva do pet dana svakih deset godina, i to se onda akumulira, deset po deset godina, puno je veći porast dana s toplim noćima, to govorimo o porastu od četiri do sedam dana svakih deset godina, znači Zadrani mogu računati na porast tog fenomena. ”, izjavio je Güttler.

Ima i dobra vijest, a to je da postoje načini kako odgovoriti na ove izazove, a većina rješenja je dobro poznata i vezana uz zelenu politiku. Treba reći i kako se tu radi i govori o globalnim i regionalnim klimatskim modelima, te da bi više doznali o pojedinom gradu treba razviti urbane klimatske modele - pojasnio nam je meterolog Güttler, a za to su nužna financijska sredstva i tim ljudi.