Hrvatska je u svijetu poznata kao zemlja s tisuću otoka na kojima, uključujući i poluotok Pelješac, živi gotovo 130.000 stanovnika, tako da je svaki 30. građanin otočanin!

Hrvatska je uz Finsku jedina država članica Europske unije koja ima poseban zakon o otocima kako bi otočani imali što bolje uvjete za rast životnog standardna i očuvali vlastito kulturno bogatstvo.

U Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. izdvojeno je čak 150 milijuna eura iz EU fondova kroz Integrirani teritorijalni program za projekte održivog razvoja i rast kvalitete života otočana.

Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18., 73/20. i 70/21.)  kako bi se potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike. 

Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.

Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe), Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama Pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.