Tragedija u Zadru je alarm za hitno mijenjanje Pravilnika o opasnim psima!

Nedavna tragedija u Zadru, kada je staricu nasmrt izgrizao pas pasmine američki staford, trajno će obilježiti živote i psa i članova obitelji nesretne žene. Poražavajuće je što se, kažu iz udruge Prijatelji životinja, ova užasna nesreća s velikom vjerojatnošću mogla izbjeći da je na snagu stupio novi Pravilnik o opasnim psima. Iako je javna rasprava o njemu završila još 2021. godine, nakon toga nije otišao u daljnju proceduru. Zašto je to tako trebalo bi pitati nadležno Ministarstvo poljoprivrede, koje od 2008. godine nije donijelo novi propis unatoč rastućem broju ugriza i napada pasa. To ukazuje da je potrebno hitno mijenjati aktualni Pravilnik, i to radi dobrobiti i ljudi i pasa.
 
Obavezna kastracija i socijalizacija, koja podrazumijeva školovanje i test socijalizacije, osnovne su preventivne mjere koje bi novim Pravilnikom o opasnim psima trebalo propisati za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja. Tim jednostavnim mjerama, koje pomažu psima, spriječili bi se ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve”, kažu iz Prijatelja životinja. 

Pojašnjavaju da bi se te preventivne mjere odnosile na pse koji zbog svojih genetskih predispozicija, učestalosti napada, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa: „U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pasmine proglašavaju opasnima. Mi smatramo da nema opasnih pasa, ali postoje ljudi koji ih mogu takvima učiniti. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovorne osobe mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, praktički su neudomljivi. Odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasmina štiti ne samo ljude nego i pse.”

Nakon što su već ranije zabranili pasmine: američki pitbulterijer, tosa, argentinska doga i brazilska fila, od 31. prosinca 2023. u Engleskoj i Walesu protuzakonito je uzgajati, prodavati, poklanjati, napuštati ili razmnožavati američke XL bulije. Od 1. veljače 2024. zabranjeno je i posjedovanje pasa te pasmine osim ako ih njihovi skrbnici nisu registrirali. Registrirani psi moraju biti kastrirani i mikročipirani te u javnosti nositi brnjice i biti cijelo vrijeme na povodcu. Ove mjere donesene su zato što je prethodnih godina porastao broj zabilježenih napada pasa te pasmine, i to na gotovo 22 000 u 2022., pri čemu je prošle godine u napadu XL bulija smrtno stradalo sedmero ljudi, a prošle subote i prva žrtva ove godine. Škotska i Sjeverna Irska također su najavile skoru zabranu ove pasmine.
 
I druge europske zemlje primjenjuju posebne propise za određene pasmine i njihove križance koji su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom. Primjerice, pasmina kanarski pas ilegalna je u Australiji i na Novom Zelandu jer ju smatraju vrlo agresivnom. Zakonodavstva nekih država iz istog razloga zabranjuju neke pasmine – rotvajlera u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Irskoj, argentinsku dogu u Portugalu, Australiji itd., američkog buldoga u Danskoj i Singapuru, brazilsku filu u Ujedinjenome Kraljevstvu i Norveškoj, kavkaskog ovčara čak i u Gruziji iz koje potječe, tibetanskog mastifa u nekim kineskim pokrajinama...
 
Zato Prijatelji životinja ukazuju na važnost prevencije: „Česte su situacije da pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga. To rezultira napadima na ljude i druge pse ili ih pak osobe iz kriminalnog miljea zloupotrebljavaju za borbe pasa. Kastrirane pse ne koriste za borbu pa minimalne preventivne mjere kao što su kastracija i socijalizacija štite pse od mogućnosti da u rukama neodgovornih pojedinaca postanu opasni.”  

Iz Udruge pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da što prije donese novi Pravilnik o opasnim psima kako bi se spriječili napadi pasa na ljude i druge životinje, tragični smrtni slučajevi, kao i borbe pasa. Ujedno pozivaju građane na odgovorno ponašanje i da ne puštaju pse da se nekontrolirano i bez nadzora kreću na javnim površinama kako ne bi ugrozili sigurnost ljudi i životinja. Skrbnike pasa koji su, prema Pravilniku o opasnim psima, u kategoriji opasnih pasa, podsjećaju da je izvođenje takvoga psa na javne površine dopušteno jedino s brnjicom i na povodcu.
 
Više informacija i popis pasmina za koje se Prijedlogom Pravilnika o opasnim psima propisuju minimalne mjere u cilju sprječavanja opasnog ponašanja nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.