Dugih 13 godina trajali su pregovori o ponovnom uspostavljanju združenog stalnog postava država sljednica bivše Jugoslavije u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, piše u ponedjeljak Večernji list.

Hrvatska, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina napokon su u Parizu potpisale Sporazum o financiranju ponovne uspostave izložbe u Bloku 17 kao mjesta sjećanja na jedno od najmračnijih razdoblja u povijesti čovječanstva.

Muzej Auschwitz-Birkenau želio je da taj blok ostane prostor za države sljednice bivše Jugoslavije, pa će se postav podijeliti u šest segmenata. Nije bilo prijepora o povijesnim narativima – jer često znamo vidjeti da neke države, primjerice Srbija, to razdoblje, a posebno Jasenovac, koriste za manipulaciju u dnevnopolitičke svrhe – jer je riječ i o drugoj temi, u čijem su središtu žrtve – pojedinci koji su na temelju nacističke politike odvođeni u taj logor.

Hrvatska je dugo inzistirala da se uredi to pitanje, a ta nastojanja nije uvijek pratio jednak angažman drugih država. Također, Hrvatska je u pregovorima inzistirala da se financiranje vodi po sukcesijskom ključu, što je naposljetku i dogovoreno, pa će Hrvatska podmirivati troškove u visini od 23 posto.

Sporazum je u ime Hrvatske potpisala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a prilikom svog obraćanja potvrdila je kako se radi o važnom povijesnom trenutku koji se događa uoči obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust 27. siječnja, ali i završne faze hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).

Prema podacima Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, povjesničari procjenjuju da je u Auschwitzu u manje od pet godina njegova postojanja likvidirano oko 1,1 milijun ljudi. Većina, oko milijun njih, bili su Židovi. Kroz Blok 17 prošla je većina deportiranih Židova i nežidova iz tadašnje Jugoslavije.

Jugoslavija je u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau imala svoj izložbeni prostor još od 1963. Postav je moderniziran 1988. i kao takav opstao sve do 2009. Stara jugoslavenska izložba demontirana je 2009. godine zbog zastarjelosti muzeološkog pristupa, dotrajalosti izložaka i neusklađenosti faktografije s najnovijim rezultatima povijesnih istraživanja, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.