Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u petak je na Svjetski dan vlažnih staništa najavila akciju čišćenja kanala u Parku prirode Kopački rit, kojim će se omogućiti protok visokih voda Dunava u jezera parka.

Iz WWF Adrije priopćili su da su u tijeku pripreme za dobivanje dozvola za obnovu prirodnog kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojem je park dobio ime.

Čišćenje kanala planiraju na jesen, a njome će se osigurati brži ulaz vode u Kopačko jezero za vrijeme visokih voda Dunava.

“Taj je kanal jedinstven jer je jedini u Kopačkom ritu s brzim protokom vode koji je trenutno usporen zbog nagomilane naplavljene drvne mase”, istaknula je Ivana Laginja iz WWF Adrije koja upravlja projektom ”Obnova Europske Amazone” unutar kojeg će se provoditi radovi.

To je dio regionalnog plana za revitalizaciju četiri vlažna staništa u sklopu tog projekta na dijelu “Europske Amazone” od Slovenije, preko Hrvatske pa do Srbije. 

Europska Amazona naziv je petodržavnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je UNESCO u rujnu 2021. proglasio svojom baštinom.

“Radovi na području Kopačkog rita dio su revitalizacije koja se provodi u Hrvatskoj. U Sloveniji ćemo revitalizirati vlažni travnjak na Muri, a u Srbiji radimo na pripremi konverzije plantažne šume hibridnih topola u prirodnu poplavnu šumu”, najavila je Laginja. 

Projekt podržava Program ugroženih krajolika i morskih pejzaža kojim upravlja Cambridge Conservation Initiative u partnerstvu s Arcadijom, dobrotvornim fondom Lisbet Rausing i Petera Baldwina.

Na Svjetski dan vlažnih staništa, 2. veljače, WWF upozorava kako je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera da bi se usporilo globalno zagrijavanje i stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene. Napominju da su svi aspekti ljudskog blagostanja povezani sa zdravljem svjetskih močvara i zato je važno osigurati njihovu obnovu.

“Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno”, istaknuli su iz WWF-a.

Upozorili su da je u posljednjih 45 godina u svijetu izgubljeno čak trećina vlažnih staništa, kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume. Istodobno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta.

Močvarna staništa nestaju zbog niza situacija kao što su ubrzana urbanizacija, poljoprivreda ili obrađivanje sve većih površina, a gotovo uvijek rezultat su ljudskog djelovanja, ističe WWF.