Goran Dević je izuzetno plodan autor većinom dokumentarnih, ali i igranih filmova. On je neumoran i angažiran scenarist i redatelj koji je posljednjih mjeseci predstavio čak dva nova dokumentarca.

Riječ je o filmovima "Što da se radi?", koji je premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu u kolovozu prošle godine, dok je hrvatsku premijeru doživio na otvorenju 21. Human Rights Film Festivala u prosincu, te filmu "Paviljon 6" koji još nije u cijelosti završen, a koji je već otkupila ugledna britanska televizijska kuća BBC, dok pregovori o otkupu s Al Jazeerom još uvijek traju.

Goran Dević je diplomirao filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje danas radi kao izvanredni profesor filmske i TV-režije, a njegova karijera traje dulje od dva desetljeća.

Autor je niza hvaljenih dokumentaraca za koje je osvojio više nagrada u zemlji i inozemstvu, od nagrada za filmove "Buffet Željezara" i "Na vodi" na Liburnia Film Festivalu, preko Počasnog priznanja za film "Na vodi" na prestižnom festivalu DOK Leipzig do Posebnog priznanja za film "U ime Republike Hrvatske", koje je osvojio u Regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa 2019. godine.

Dević je i autor nagrađivanih igranih filmova, kratkometražnih "Ma sve će biti u redu" i "Nedjelja" te dugometražne ratne drame "Crnci" koju je režirao sa Zvonimirom Jurićem, za što su obojica 2009. godine nagrađeni Zlatnom arenom.

Goran Dević je dokumentarist izraženog senzibiliteta za opservaciju sudbina običnih tzv. "malih" i "običnih" ljudi, kojima pristupa iskreno i otvoreno, rezultat čega su filmovi naglašene neposrednosti i emotivnosti.

On je i provokativan autor, ali kod njega provokativnost nikad nije sama sebi svrhom, ona je tu uvijek s određenom porukom, ili porukama, i s nekim ciljem.

Dević je sam svojedobno ustvrdio da je svaki film koji snima ujedno i politički čin, kao i oblik društvene komunikacije. U većini svojih dokumentarnih filmova on se bavi svojim rodnim gradom Siskom. Bavi se građanima Siska i njihovim sudbinama, a ponajviše se, osobito posljednjih godina, bavi sudbinom nekadašnje Željezare Sisak i njezinih radnika. Te sudbine nisu vesele. One su više tužne, ili je možda prikladnije reći da su sjetne.

Dević se intenzivno bavi propašću domaće industrije i radnika, u tome uvijek pronalazeći nove detalje, teme i motive. Pronalazi nove načine kako pristupiti ljudima koji svakako pamte i bolje dane, i kako gledateljima približiti njihove sudbine.

Primjerice, kad u dokumentarcu "Dvije peći za udarnika Josipa Trojka" prikazuje posljednji stadij propasti sisačke željezare, on prati rastavljanje i rezanje čuvene Siemens-Martinove peći koja je bila samo srce željezare.

No njemu je važniji kontekst toga, a to su sudbine ljudi koji su nekad radili na toj peći i koji su je opsluživali. Nekad su radnici s tom peći postizali svjetske rekorde u proizvodnji željeza, a danas su tu preostale samo ruševine.

I ne samo ruševine peći i industrijskih pogona, nego i ono što se metaforički može nazvati ruševinama ljudskih života. Sudbine tih ljudi vidimo i u filmovima "Buffet Željezara" i "Hrvatskog narodnog preporoda", to su ljudi koji su u nekadašnjem Sisku kao industrijskom središtu imali sređene egzistencije i imali su dostojanstvo.

Sada ga više uglavnom nemaju, pa zatvaraju loše poslove koje rade i odlaze u Njemačku, Irsku ili Kanadu, ili pak životare u malim garsonijerama na krovovima i s pivom u ruci 'vise' po parkovima.

U dokumentarcu "Što da se radi?" pred kamerama nisu radnici Željezare Sisak ili nekog drugog pogona iz tog grada, nego propale Tvornice željezničkih vozila Gredelj iz Zagreba.

Pred gledateljima su tu opet teške i tragične ljudske sudbine. Film je nastajao čak 10 godina, a Dević je snimao sve faze upropaštavanja nekad jake i moćne tvrtke od 2012. do 2022. godine.

U ovom dokumentarcu ima nekih sličnosti s filmom "Dvije peći za udarnika Josipa Trojka". U njemu se govori i o rekordima u proizvodnji koji su se nekad obarali, a sličnim motivom počinje i film "Što da se radi?".

Te 2012. godine radnici TŽV Gredelj proizveli su više vagona za vlak za jednog austrijskog naručitelja. I to je bio odlično odrađen posao, svi su njime bili itekako zadovoljni. Svečanosti su organizirane i u vlaku koji je putovao u Austriju, kao i na odredištu. Tada se činilo da Gredelj ima kakvu-takvu budućnost, no ubrzo je počelo propadanje. Desetljeće kasnije rezultat je propast tvrtke, a u tom razdoblju preminulo je čak 40-ak njezinih djelatnika, uglavnom od teških bolesti, a dvoje su počinili samoubojstva.

Dević sve to ispočetka bilježi na jedan od svojih omiljenih načina – metodom 'muhe na zidu'. On je jednostavno prisutan na zbivanjima i kamerom registrira sve što se događa. Međutim, kasnije se ipak aktivnije uključuje i otvorenije staje na stranu radnika.

On s njima razgovara i snima njihove izjave, a dodatan sloj angažiranog pristupa donosi snimanje spota za pjesmu "Firma" benda Hladno pivo. Taj je spot dijelom sniman upravo u prostorima TŽV Gredelj, a u njemu sudjeluju radnici tvrtke na čelu sa šefom sindikata Željkom Starčevićem.

Drugi dokumentarac o kojem razgovaramo s Goranom Devićem je "Paviljon 6", u kojem je on kamerom bilježio masovno cijepljenje tijekom pandemije koronavirusa, u paviljonu br. 6 na Zagrebačkom velesajmu.

Zabilježio je međusobne razgovore ljudi u redu dok čekaju na cijepljenje, tijekom samog cijepljenja i kasnije, dok sjede zbog mogućih nuspojava. Zabilježio je i njihova razmišljanja, dvojbe, strahove. Dok neki tuguju zbog bliskih članova obitelji koji su preminuli od korone, od drugih se mogu čuti i različite teorije urote.

Osim s Goranom Devićem, o njegovim recentnim dokumentarcima u emisiji razgovaramo i s urednikom na Hrvatskom radiju i filmskim kritičarom Ivanom Žaknićem. U razgovoru s njim osvrnut ćemo se i na Devićeve tematske preokupacije i stilske preferencije, a pokušat ćemo odgovoriti i na pitanje kako se kao autor uklapa u suvremeni hrvatski dokumentarni film.

Razgovore o dokumentarcima "Što da se radi?" i "Paviljon 6" poslušajte u emisiji "Filmomanija" Trećeg programa Hrvatskog radija, u petak 2. veljače, te naknadno u Slušaonici HRT-a.