Središnji državni ured za demografiju i mlade objavio je 22. siječnja Poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2024. godini.

Osim  na poboljšanje materijalnih uvjeta, poziv se odnosi i na podizanje kvalitete pedagoških standarda te ublažavanja postojećih regionalnih nejednakosti. Poziv je otvoren 30 dana od dana objave.

Sredstva za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, a riječ je o iznosu od 3,3 milijuna eura.

Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine po indeksu razvijenosti osiguran je iznos od 1,8 milijuna eura, a za jedinice lokalne samouprave razvrstane od V. do VIII. skupine po indeksu razvijenosti osiguran je iznos od 1,5 milijuna eura.

Kroz „Projekt ulaganja u objekte dječjih vrtića“ u 2018. i 2019., financirana je izgradnja i adaptacija dječjih vrtića s ciljem osiguranja institucijskog zbrinjavanja sve djece predškolske dobi na području JLS (gradova i općina). Potpisano je 250 ugovora u RH o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u 311 objekata dječjih vrtića (za 103 grada i 147 općina RH) za koje je u državnom proračunu izdvojeno ukupno 15,4 milijuna eura.

Financijska sredstva su uložena u projektiranje, izgradnju/nastavak izgradnje ili nadogradnju objekata, sanaciju, rekonstrukciju, adaptaciju objekata ili dijela objekata, opremanje fiksnom opremom, uređenje okoliša, uređenje vanjskih terena te energetsku obnovu objekata dječjih vrtića.

U 2021. godini na Poziv se prijavilo ukupno 171 jedinica lokane samouprave i Grad Zagreb. Pravo na sufinanciranje projekta ostvarile su 103 jedinice lokalne samouprave, a za  sufinanciranje projekata izdvojeno je 4,3 milijuna eura sredstava iz državnoga proračuna za ukupno 98 objekata dječjih vrtića, od kojih se njih 76 nalazi u potpomognutim područjima.

Mjerom su obuhvaćeni objekti dječjih vrtića u 20 županija Republike Hrvatske (26 gradova i 72 općine).

U 2022. godini odazvalo se 174 jedinica lokalne samouprave. Odlukom o raspodjeli financijskih sredstava, pravo na sufinanciranje ostvarilo je 96 jedinica lokalne samouprave za objekte dječjih vrtića u potrebi uređenja vanjskih terena, igrališta i sportskih dvorana dječjih vrtića.

Središnji državni ured za demografiju i mlade je u 2022. godini sufinancirao projekte u iznosu od 1,3 milijuna eura sredstava iz državnog proračuna. Sufinancirane projektne aktivnosti odnose se na ukupno 82 objekta dječjih vrtića, od toga se njih 72 nalazi u potpomognutim područjima. Mjerom su obuhvaćeni objekti dječjih vrtića u 19 županija Republike Hrvatske (18 gradova i 64 općine).

U 2023. godini odazvalo  se 175 jedinica lokalne samouprave, a pravo na sufinanciranje ostvarilo je 126 jedinica lokalne samouprave za objekte dječjih vrtića u potrebi opremanja igrališta dječjih vrtića fiksnom opremom, uređenja okoliša i postojećih vanjskih terena.

Središnji državni ured za demografiju i mlade je u 2023. godini sufinancirao projekte u iznosu od 2,65 milijuna eura sredstava iz državnog proračuna. Sufinancirane projektne aktivnosti odnose se na ukupno 126 objekta dječjih vrtića, od toga se njih 74 nalazi u jedinicama lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine te 52 u jedinicama lokalne samouprave razvrstanim od V. do VIII. skupine po indeksu razvijenosti.

U 2023. godini između 20-30% lokalnog proračuna samo za predškolsku djelatnost izdvajalo je 15 gradova i 27 općina, a više od 30% lokalnog proračuna izdvaja 9 gradova i 15 općina, što dovoljno govori o fiskalnim teškoćama u kojima se jedinice nalaze kada u određenim slučajevima čak 30% proračuna odlazi samo u predškolsku djelatnost. 

Financijsku neujednačenost prate izražene i postojane regionalne razlike u dostupnosti, pristupačnosti, priuštivosti i kvaliteti dječjih vrtića i programa u vrtićima.

Kada se govori o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, obično se govori o četiri ključna aspekta sustava, a to su dostupnost, pristupačnost, priuštivost i kvaliteta programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, navodi se u obrazloženju poziva Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Upravo zato što je  nedostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja u ruralnim i slabije razvijenim područjima jedan od razloga odlaska i iseljavanja mladih i cijelih obitelji, Središnji državni ured nastavlja s provedbom demografske mjere kojom se želi poduprijeti ostanak obitelji s djecom na tim područjima.

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju niska je, posebno kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju. Stopa sudjelovanja djece do tri godine u formalnoj skrbi za djecu 2020., bila je samo 20,4 %, no njezino povećanje za 4,7 postotnih bodova u odnosu na 2019. bilo je drugo najveće povećanje u EU-u.

Stopa sudjelovanja djece od tri godine do početka obveznog primarnog obrazovanja je 78,8 %, što je 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2019.  te znatno ispod prosjeka EU-a od 93 % i cilja na razini EU-a od 96 %.

Kada je u pitanju prostorna dostupnost razlike su očite prema statusu i indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Gleda li se status JLS-a u rjeđe naseljenim, ruralnim i prometno izoliranim krajevima dostupnost je predškolskih programa otežana stoga što je fizička udaljenost dječjih vrtića velika te je prisutan manji broj ustanova.

U razdoblju od 2012. do 2018. stopa upisa djece u dobi od tri godine do šest godina u vrtiće u Hrvatskoj povećala se za 7,9 postotnih bodova no postoji velika razlika u stopi obuhvaćenosti s obzirom na stupanj razvijenosti JLS-ova, pri čemu su stope upisa u najrazvijenijim JLS-ovima pet puta veće od onih u najslabije razvijenim.

Nizak udio djece predškolske dobi u formalnoj skrbi uzrokovan je prvenstveno slabom dostupnošću vrtića, osobito izvan urbanih područja, što pridonosi velikoj prostornoj nejednakosti u dostupnosti skrbi za djecu. Stoga je nužno raditi na daljnjem širenju mreže dječjih vrtića te razvoju priuštivih programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku iz srpnja 2023. godine za početak pedagoške godine 2022./2023. stoji da je u odnosu na prošlu pedagošku godinu, upisano 5.448 djece više te da 75,7% djece pohađa dječje vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne uprave i samouprave.

Od ukupnog broja vrtićkih objekata kojih je 1.583, registrirano je 384 samostalnih dječjih vrtića, tj. bez područnih odjela, 289 dječjih vrtića imalo je u svom sastavu područne odjele, a bilo je i 910 područnih odjela. Redovitim programom bilo je obuhvaćeno 147.888 djece, programom predškole 8.487 djece i kraćim programom 4.149 djece.

U sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od 2016. godine uloženo je oko 477,8 milijuna eura uglavnom sredstava iz europskih fondova za 500 dječjih vrtića te je 2022. godine Nacionalnim programom oporavka i otpornosti za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova namijenjeno 161.921.826,30 eura, čime se osiguralo dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama i podigao obuhvat djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju na 90%.

U 2023. godini objavljen je i dodatni II. javni poziv u ukupnom iznosu od 51.022.570,00 eura.

 Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima osmišljen  je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku jačanju socijalne kohezije i održivog razvoja kroz opremanje fiksnom opremom i uređenje okoliša te uređenje postojećih vanjskih terena. 

Cilj programa je provođenje poticajne demografske i obiteljske politike, kroz razvoj i unapređenje postojećih kapaciteta vanjskih terena i igrališta dječjih vrtića kako bi se omogućila raznolikost prostora za igru te pridonijelo poboljšanju sigurnosti djece u prostorijama objekta i izvan njega.

RH je pokazala izuzetan napredak prema ostvarivanju barcelonskih ciljeva, ali je i dalje znatno ispod razine Europske unije. Regionalizacija Hrvatske se očituje u rasprostranjenosti dječjih vrtića, zbog toga je jedan od ciljeva ovog programa smanjivanje regionalnih razlika u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.