Uredba o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama donosi povećanje gotovo svim zaposlenicima u prosjeku za 13,5 posto, znatnije za VŠS i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti, istaknuto je u četvrtak na njezinu predstavljanju.

Prijedloge su, uoči vladine sjednice predstavili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Kako je rečeno, reformom sustava plaća objektivno se vrednuju radna mjesta i uspostavlja središnje tijelo za praćenje sustava plaća. Za povećanje plaća uslijed povećanja koeficijenata predviđeno je izdvojiti  880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura, naglašeno je. Sindikati imaju 15 dana za očitovanje na predložene koeficijente.

Malenica: Najveća reforma u posljednjih 30 godina

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je kako se radi o najvećoj reformi u sustavu javne uprave u posljednjih 30 godina koja obuhvaća 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Što se tiče državnih službi u kojoj  je zaposleno 54.587 zaposlenika kategorizirano je 862 radna mjesta, a plaće će prosječno porasti 13,8 posto, naglasio je.

Ministar Malenica iznio je primjere porasta prosječne plaće državnim službenicima i namještenicima pa bi tako onima sa SSS plaće u 2024. u odnosu na prošlu godinu porasle za 54 posto, VŠS za 43 posto, a VSS za 24 posto. Konkretno, sudski savjetnik s novim predloženim višim koeficijentom  2,15 imao bi plaću za ožujak u visini 1629 eura, carinik s koeficijentom 1,58 1227 eura, a policijski službenik 4. kategorije 1241 euro.  Namještenik IV. vrste s najnižim koeficijentom 1,06 imao bi plaću 870 eura.

U uvodnoj fazi reforme u 2023. isplaćeno je 450 milijun eura, istaknuo je Malenica napomenuvši kako je od 2017. do 2023. osnovica plaće porasla za 40 posto.

Piletić: Dd sindikata očekujem očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić iznio je primjere prijedloge povećanja koeficijenata za sustav obrazovanja pa bi tako učitelj i asistent imali koeficijent 1,93 prema kojem bi mi plaća za ožujak s isplatom u travnju bila 1329,42 eura,  docent sa koeficijentom 2,8 1833,85 eura, a redoviti profesor s koeficijentom 3,6 imao bi plaću 2320,05 eura. U zdravstvu pak zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novim koeficijentom 1,53 imao bi plaću 1141,49 eura, doktori medicine i dentalne medicine s koeficijentom 2,89 imali bi plaću 1.968,18, a specijalisti s koeficijentom 3,75 2498,44 eura.

Rekao je kako od sindikata očekuje očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata, nego da iznesu primjedbe što nije u skladu s reformom sustava plaća, odnosno je li ostvareno da jednak rad bude jednako plaćen.

Reforma mora imati učinak na dulje vremensko razdoblje, istaknuo je Piletić naglasivši kako je broj radnih mjesta sa 2500  njome smanjen na 1200.

Odgovarajući na novinarski upit, ministar zdravstva Vili Beroš nakon burnih sindikalnih reakcija rekao je kako su izneseni koeficijenti utemeljeni i predstavljeni sindikatima te kako su sudjelovali u njihovu kreiranju, a da su ih neki i objavili na svojim web stranicama. Napomenuo je kako je za povećanje plaća u zdravstvu predviđeno više 247 milijuna eura na godišnjoj razini.

Vezano uz najave štrajka u zdravstvu i njihovoj opravdanosti rekao je neka o tome prosudi javnost.