Da su starost liječnika i manjak kadrova stvarni izazovi za obiteljsku medicinu, kaže Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Ako je išta konstantno u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina, onda su to povici na stanje u zdravstvu, koje se nerijetko naziva i "bolesnim". Konstantne su i reforme zdravstva, jer gotovo da nije bilo ministra u tom resoru koji su pokušavali reformirati cjelokupni zdravstveni sustav ili barem neki njegov segment.

Aktualni ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će reforma koju je on pokrenuo donijeti “vraćanje pacijenta u fokus” i ojačati sustav prelaskom općih bolnica u državne ruke. Također je najavio da će smanjiti liste čekanja i riješiti problem manjka liječnika u manjim sredinama.

S druge strane, liječnici prijete štrajkom ako im Vlada ne osigura veće plaće. Upozoravaju da je prošle godine iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika do sada – čak 141, a u proteklih deset godina njih ukupno 1188. Upozoravaju i da je sustav primarne zdravstvene zaštite pred raspadom, jer osim što nedostaje liječnika, oni koji rade u prosjeku su prestari. Čak 810 liječnika obiteljske medicine stariji su od 60 godina, a 200 ih je starije i od 65 godina. Zbog toga je Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ovih dana na N1 upozorila da bi to moglo rezultirati nečim još nezabilježenim u hrvatskom zdravstvu – listama čekanja i u obiteljskoj medicini.

“Žele da im je obiteljski liječnik uvijek dostupan”

Da su starost liječnika i manjak kadrova stvarni izazovi za obiteljsku medicinu, kaže Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

“Obiteljska medicina nije više što je bila nekad, kada su se pacijenti uvijek žalili da tamo dobiju samo recepete i uputnice. Obiteljska medicina je znatno napredovala i, kao što i treba biti, može riješiti i rješava više od 5 problema da pacijenti ne moraju ići dalje kod specijalista. Liste čekanja u obiteljskoj medicini mogu biti rezultat nedostatka stručnjaka, ali se mora naći rješenje jer je to nedopustivo. Čak i samo dobivanje termina za dan ili dva kod liječnika obiteljske medicine, stvara zabrinutost pacijenata jer žele da im je njihov liječnik uvijek na raspolaganju”, kazala nam je Karačić Zanetti.

Taj bi se problem, kaže, mogao riješiti poticanjem mladih liječnika na rad u obiteljskoj medicini. Ili kao u nekim zemljama Europske unije, omogućiti da specijalisti iz bolnica mogu, ako žele, dodatno raditi u obiteljskoj medicini.

Tri goruća problema hrvatskog zdravstva

Karačić Zanetti ističe tri goruća problema hrvatskog zdravstva – dugotrajno čekanje na medicinske usluge, nedostatak specijalista i opće infrastrukturne poteškoće.

“Ti problemi značajno utječu na kvalitetu skrbi koju pacijenti primaju i zato je velik broj pritužbi pacijenata koji su dragocjeni izvor praćenja kvalitete. Preventivna medicina također bi trebala biti više u fokusu. Također možemo još poraditi na prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti te dostupnosti drugog liječničkog mišljenja”, kaže.Glas pacijenata, osim kada ih novinari povremeno zaskoče u čekaonicama bolnica i domova zdravlja, slabo se čuje.

“Pacijenti su rijetko kad u mogućnosti izraziti svoje mišljenje u vezi s dijagnostikom ili liječenjem. No, isto tako događa se i da pacijenti dolaze liječniku već s gotovim Google dokumentima tražeći od liječnika točno određene stvari”, ističe predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata.

Defanzivna medicina i slaba zdravstvena pismenost

Karačić Zanetti spominje i defanzivnu medicinu te nedovoljnu zdravstvenu pismenost koja se nerijetko pokušava nadomjestiti “brzim guglanjem” bolesti, njihovih simptoma i načina liječenja.

“Defanzivna medicina postala je problem jer se događa da zbog straha od tužbi liječnici pacijenate nepotrebno šalju na mnoge preglede da bi se na neki način zaštitili. To nije dobro, jer ako su i liječnici u strahu, ne mogu se fokusirati na liječenje bolesti. Zdravstvena pismenost je ono na što se treba fokusirati jer informacije koje nudi internet ponekad su daleko od istine”, kaže.

Usprkos svim izazovima koji vrebaju, Karačić Zanetti reformu zdravstvenog sustava ministra Beroša ipak vidi kao “korak naprijed”.

“Pohvalno je vraćanje pacijenta u fokus i jačanje sustava. Prelazak općih bolnica u državne ruke može poboljšati koordinaciju i pružanje usluga. Međutim, potrebno je pratiti provedbu reformi kako bismo utvrdili stvarne promjene, a problemi poput nedostatka liječnika u manjim sredinama i dalje zahtijevaju brigu i pažnju”, napominje.

Udruga kojoj je Karačić Zanetti na čelu postoji već 25 godina i najčešće je prva adresa na koju se javljaju nezadovoljni pacijenti.

“Oni se često žale na dugotrajne liste čekanja, nemogućnost dobivanja zdravstvenih usluga, nedostatak komunikacije s medicinskim osobljem te nepravilnosti u postupcima pružanja zdravstvene skrbi koji se tiču same kvalitete zdravstvene zaštite. Također ističu nedostatak dostupnosti specijalizirane medicinske pomoći, osobito u ruralnim područjima. Veliki problem je i u neodgovaranju zdravstvenih ustanova na upite i pritužbe pacijenata, iako je svaka to dužna napraviti. U nekim specifičnim situacijama, kada zaista dođe do medicinske pogreške, pacijenti prolaze vrlo težak period dokazivanja i sudske procese, a to ne bi trebalo biti tako. Naravno da je pogreška moguća, ali kada se dogodi, to se odmah treba objasniti pacijentu i ponuditi sva moguća rješenja, u nekim slučajevima i kompenzaciju. Isto tako, pacijenti osim prava imaju i obveze pa je jedino obostranim uvažavanjem i poštivanjem moguće zadovoljstvo u zdravstvenom sustavu”, kazala je Karačić Zanetti dodajući da se mnogo toga u zdravstvu prikazuje kao “crno-bijelo”, a što je daleko od istine.