Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić u Novom danu je s Mašenkom Vukadinović razgovarao o sezoni respiratornih bolesti.

Kaić kaže kako ne možemo reći da ima više slučajeva gripe nego ranijih godina. “Gripa je upravo krenula i ne možemo reći da je to više nego prošle sezone ili prije covida”, kaže Kaić o 1800 slučajeva gripe koji su dosad zabilježeni u Hrvatskoj.

Oko 4000 zaraženih covidom se prijavi svaki tjedan, govori.  “Ono čega stvarno ima puno više nego inače je hripavac, koji je krenuo još na ljeto. Te epidemije hripavca traju stvarno dugo, šest do devet mjeseci”, objašnjava.

Kaić pojašnjava da imunitet stečen u nekadašnjim kontaktima s virusom gripe s vremenom slabi. “Što se tiče vremenskih prilika, svi virusi više vole hladnoću, dulje žive pri niskim nego pri visokim temperaturama. Neki virusi vole više vlage, neki manje, ali ona optimalna je najlošija za preživljavanje svih virusa”, objašnjava.

Cijepljenje protiv gripe zadnjih godina opada, upozorava Kaić i dodaje kako je ove godine bio prilično loš odaziv.

“Još uvijek se može cijepiti. Izgleda da se cijepilo oko 350 tisuća ljudi, što je stvarno mali broj jer se nekada cijepilo i 600 tisuća ljudi. Od prošlog tjedna se svi mogu besplatno cijepiti protiv gripe”, otkriva i dodaje kako postoji dosta zdravih ljudi koji se žele cijepiti i oni kupuju cjepivo, a sada više nema potrebe za to.

Kaić kaže kako bakterijske superinfekcije najčešće uzrokuju upale pluća te ljudima koji su krhkog zdravlja preporučuje da se svakako cijepe.

Rast broja zaraženih

Što se tiče mogućeg rasta broja oboljelih zbog druženja tijekom praznika, objašnjava kako je poslije praznika uvijek uobičajen porast broja oboljelih od respiratornih bolesti.

“Što  se tiče covida,vjerojatno će porasti broj oboljelih. Što se tiče hripavca ne mogu reći sa sigurnošću hoće li biti porasta. Taj hripavac je velik dio godine cirkulirao među školskom djecom i velik dio njih se prokužio”, kaže.

Upozorava da bi roditelji trebali odvesti liječniku djecu koja imaju simptome respiratornih bolesti, a liječnik će procijeniti što im je. “Neovisno o tome, ne bi trebali ići u kolektiv, to dijete bi trebalo ostati kući dok ne prestane biti zarazno. Za gripu je to tjedan dana, za covid četiri do pet dana, za hripavac oko tri tjedna”, objašnjava.

Na pitanje što bi moglo biti uzrok pojave ovoliko slučajeva hripavca, Kaić kaže da je u pitanju kombinacija razloga: Manji cijepni obuhvat i činjenica da cjepivo na štiti doživotno. “Prije 15-ak godina smo prešli s cjelostaničnog na celularno cjepivo koje, izgleda, pruža nešto kraću zaštitu”, kaže. Dodaje i kako je udio cijepljene školske djece sve manji, a kao treći razlog navodi to što je tijekom pandemije uzročnik hripavca cirkulirao u nižem intenzitetu pa se dovoljan broj ljudi nije prokužio.

Govoreći o tome zašto se mijenjalo protiv hripavca, Kaić kaže kako je u javnosti svojedobno vlada prava hajka zbog tog cjepiva. “Bio je strašan pritisak da se prijeđe na celularna cjepiva. Bilo je puno razloga, odlučili smo se na to jer se ljudi više nisu htjeli cijepiti”, govori.

Dodaje i kako među uzrocima broja porasta slučajeva hripavca može biti i to što se ta bolest sada lakše dijagnosticira nego prije. Nekad se moralo izolirati bakteriju u uzorcima, a danas se napravi PCR test i dijagnoza se može postaviti isti dan.

Protiv hripavca se mogu cijepiti i odrasle osobe. Kaić objašnjava da se bolest usprkos svemu ne može eliminirati iz populacije. Početkom godine izdana je preporuka da se cijepe i trudnice. Cijepiti se mogu i sve druge osobe, posebno one koje su u kontaktu s malom djecom.